AMERIČKI SE MEDIJI BORE PROTIV PRAVA CIA-E DA IH KORISTI

WASHINGTON, 18. srpnja (Hina - od stalne dopisnice Hine Sanje Pucak) - Američka obavještajna služba, ni nakon nekoliko mjeseci nastojanja tamošnjih medija, čini se neće odustati od svoga prava da američke novinare koristi kao paravan za špijunažu. #L# Direktor CIA-e John Deutch, svjedočeći pred kongresnim odborom, u srijedu je u Washingtonu ponovno odbio isključiti mogućnost da će odobriti korištenje novinara za potrebe svoje "tvrtke". Angažiranje novinara za potrebe američke obavještajne službe ili predstavljanje agenata te službe kao novinara zakonom je zabranjeno od 1977. godine. Činjenicu da postoji mogućnost iznimke ako tako odluči direktor CIA-e, tek je u veljači ove godine u jednom izviješću Kongresu otkrio Washington Post. Zabrana je uvedena nakon što je Senat u 1976. prikupio dokaze da je u vrijeme hladnog rata 50 američkog novinara bilo na platnom spisku CIA-e, a mnogo ih je više radilo kao "nesvjesni izvori". Iako je Deutch kazao senatskom obavještajnom odboru da od dolaska na svoju funkciju u svibnju 1995. nije koristio pravo angažiranja novinara, niti ima takvu namjeru, američki su mediji poručili da to nije dovoljno. Bez obzira na to bi li CIA koristila svoje mogućnosti, samo postojanje iznimki stvara dojam da se one koriste ili će se koristiti, argumenti su američkih novinara proteklih mjeseci. "Govorimo o pravoj opasnosti...To nije imaginarno. Novinari su u opasnosti zbog dojma da su povezani sa obavještajnim službama", kazao je bivši šef bliskoistočnog dopisništva AP-a Terry Anderson koji je bio gotovo sedam godina talac islamske militantne skupine u Libanonu i kojem je bilo rečeno da ga njegovi čuvari smatraju suradnikom CIA-e. Puno svježiji primjer je Davida Rohdea, novinara Christian Science Monitora. Njega su u studenome prošle godine bosanski Srbi držali dva tjedna i neprestano ispitivali je li agent CIA-e. Prije nekoliko godina Tampa, Florida je izgubila jednog od svojih novinara. Todda Smitha su gerilci u Peruu ubili 1989. jer nisu vjerovali da je novinar nego su mislili da je špijun. Po riječima jednog od bivših dužnosnika CIA-e Roberta Gatesa, koji je bio na čelu agencije početkom '90-tih, u 20 godina zabrane bilo je samo nekoliko iznimaka i radilo se o slučajevima koji su predstavljali veliku opasnost za američke državljane. Iako je po tvrđenju dužnosnika američke obavještajne službe izuzeće primjenjivano u posljednjih 20 godina u "iznimno rijetkim" slučajevima, od veljače, kada je po prvi puta u javnosti izbilo na vidjelo da zakonska zabrana ima 'rupe', mnoge su se medijske kuće i novinarska udruženja oglasila tražeći nedvosmisleno zakonsko ukidanje mogućnosti bilo kakvih iznimaka. Na adresu direktora CIA-e stigla su brojna pisma od prvih ljudi agencija, novinskih izdavača do CNN-a sa upozorenjima da mogućnost izuzeća izravno ugrožava sigurnost života američkih novinara. Sa novinskih stupaca urednički su komentari tražili isto. U ožujku New York Times je poručio da korištenje novinara kao agenata "vrijeđa i narušava načela američke demokracije". "Ustavno zaštićen, tisak je kroničar i nadziratelj vlade, a ne njezin instrument. Ako vlada Sjedinjenih Država ne bude poštivala tu razliku, tko će i bilo gdje povjerovati da ona i postoji?". Washington Post je ocijenio da neovisnost novinskih kuća od vlade nije značajna samo za kredibilitet novinara, nego je važna i za sigurnost dopisnika širom svijeta. Djelomičnu pobjedu novinari su odnijeli kada je u Predstavničkom domu prošao zakon o proračunu za američku obavještajnu službu koji je uključivao i odredbu o zabrani korištenja američkih novinara kao špijuna. Zakon, ako bude konačno i usvojen, ne brani američkim obavještajcima vrbovanje stranih novinara, kao ni djelovanje vlastitih agenata pod krinkom novinara. (Hina) ps fp 180637 MET jul 96