(od dopisnika Hine Branka Merlina)
BEIJING, 29. lipnja (Hina) - Kada je prije deset godina Kina usvojila
svoj prvi zakon o bankrotu, mnogima je bilo nepojmljivo da
socijalistička država predviđa ono što se smatralo nemogućim: propast
poduzeća u državnome vlasništvu. Da država misli ozbiljno, ubrzo je
pokazao slučaj tvornice za antieksplozivnu opremu u Shenyangu. Njezin
je bankrot diljem Kine odjeknuo kao najava nekih novih vremena, a
zabilježen je i u svjetskom medijskom prostoru kao korak dalje u
reformiranju kineskog gospodarstva i nastojanjima da ono postane što
sličnije uspješnim svjetskim gospodarstvima.
U deset godina od službeno proglašenog prvog bankrota u Kini, a
radilo se o maloj tvornici sa 60 zaposlenih, država ipak nije bila
sklona pretjerano često pribjegavati tom gorkom lijeku za ozdravljenje
privrede. Jedan od razloga sigurno leži u naporima da se, kad god je
to moguće, radnici ne ostavljaju na ulici, jer nije uputno stavljati na
kušnju krhku socijalnu ravnotežu. U zemlji čiju su socijalnu strukturu
već solidno preorali reformski procesi, svaki se korak u približavanju
tržišnim načelima poslovanja mjeri i posljedicama koje, u zatečenim
prilikama, predstavlja za "ljudski faktor". S druge strane, budući
da zakon o bankrotu propisuje da eventualnu sanaciju državnog poduzeća
te sam stečaj provodi "viši nadležni organ", država se - tvrde
stručnjaci - previše uplitala, trošeno je previše vremena, a u tome
svemu najmanje se brige posvećivalo interesima kreditora.
Da bi se stvari promijenile, stečajni postupak ubrzao, kreditor
zaštitio svoje interese, a institucija prinudne uprave igrala ulogu
koja joj pripada, Kina će možda već do kraja ove godine dobiti novi
zakon o bankrotu. Predlagači tvrde da uz taj zakon neće biti moguće da
na likvidaciji firme s 23 radnika radi 50 službenika iz "viših
nadležnih organa", niti će se stečajni postupak razvlačiti po dvije
godine.
Jer, ako su dosad najčešće mala poduzeća odlazila u stečaj, došlo je
vrijeme kada ga neće izbjeći ni ona velika. Primjerice, središnja je
vlada zatražila od sjeveroistočne pokrajine Liaoning u kojoj je
koncentrirano deset posto kineske teške industrije, da se u interesu
modernizacije proizvodnje posluži i stečajem kao priznatim i
djelotvornim sredstvom. U Liaoningu, gdje je zabilježen prvi i već
povijesni bankrot, danas na području teške industrije radi 1400
velikih i srednjih državnih poduzeća. Njih 30 posto radi
zadovoljavajuće, a čak 20 posto vegetira na rubu bankrota. Uzroci su i
stari i dobro poznati; najvažniji među njima - nemoć da se prilagode
tržišnoj utakmici zbog zastarjele tehnologije, lošeg asortimana ili
nesposobne uprave. Budući da njihovo produženo egzistiranje znači samo
uzaludna a velika izdvajanja, izvjesnije je nego ikada da mnoge od
njih očekuje stečajni postupak. Taj je postupak neizbježan u slučaju
Treće tvornice alatnih strojeva u Shenyangu, s osam tisuća
zaposlenih, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 400 milijuna
juana, a drugovi joj iznose više od 650 milijuna. Kada nakon 60 godina
postojanja ova tvornica ode u stečaj, bit će to dosad najveće državno
poduzeće koje nije uspjelo izbjeći bankrotu.
Podaci pokazuju da u posljednje dvije godine u Liaoningu raste broj
velikih i srednjih tvrtki koje bankrotiraju; prvi stečaj velike tvrtke
zabilježen je 1994., da bi iduće godine bankrotiralo još 16 velikih i
srednjih državnih poduzeća. Uz stalni rast brojki, u prvih šest
mjeseci ove godine zabilježena su već 62 bankrota. Sve su te tvrtke
prodane drugim poduzećima koja u kupovini vide svoj interes. Otpušteni
radnici, njih 30 tisuća, ili su našli novo zaposlenje ili primaju
socijalnu pomoć. No, ističe se, socijalnih nereda nije bilo.
Pokrajinske vlasti pritom najavljuju da bi stečajnim postupcima mogla
biti obuhvaćena čak jedna trećina postojećih poduzeća. S deset godina
iskustva, takvoj se perspektivi više nitko ne čudi.
(Hina) mer br
290603 MET jun 96
(Hina) mer br