HAAG, 25. lipnja (Hina/AFP) - Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY), u četvrtak će započeti sedmodnevna rasprava posvećena saslušanju dokaza za optužnice podignute protiv političkog i vojnog vođe
bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića.
HAAG, 25. lipnja (Hina/AFP) - Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine
u bivšoj Jugoslaviji (ICTY), u četvrtak će započeti sedmodnevna
rasprava posvećena saslušanju dokaza za optužnice podignute protiv
političkog i vojnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala
Ratka Mladića. #L#
Optuženi, u dva navrata, za genocid, ratne zločine kao i zločine
protiv čovječnosti, njih dvojica neće se osobno pojaviti, budući da
Republika Srpska (RS) nije nikada udovoljila zahtjevima kako ICTY-a
tako i međunarodne zajednice da uhiti svoju dvojicu vođa i preda ih
Haagu, da bi im bilo suđeno.
Odgovor Republike Srpske bio je zahtjev da sud odbaci tužbu, što je
opetovano i prošloga tjedna: "Naš nam Ustav ne dozvoljava izručenje
naših državljana". Taj je odgovor pravno irelevantan, prema mišljenju
stručnjaka u Haagu, budući da ICTY ne traži od RS da izruči dvojicu
vođa, nego da ih preda međunarodnom sudu, koji, prema rezoluciji
Vijeća sigurnosti UN, ima primat nad svim nacionalnim sudovima kakvi
god bili.
U četvrtak neće biti suđenja Karadžiću i Mladiću ali će, zahvaljući
postupku koji predviđa ICTY, ured tužitelja imati mogućnost da do 5.
srpnja, javno obrazloži i dokazima potkrijepi obje optužnice podnesene
protiv njih, 25. srpnja i 16. studenog 1995. godine, i u sklopu toga
sasluša svjedoke optužbe.
Prva optužnica, koja govori o "progonima vršenim od travnja 1992. do
srpnja 1995. godine iz političkih i vjerskih razloga", tereti dvojicu
srpskih čelnika za "nezakonito držanje u logorima, ubojstva, silovanja
i mučenja tisuća osoba", posebice pripadnika političke i intelektualne
elite muslimanskog i hrvatskog stanovništva, "bombardiranje civilnih
ciljeva, pljačku, uništavanje i prisvajanje dobara, kao i uništavanje
posvećenih vjerskih zdanja".
Pored toga, prema optužnici iz srpnja, Karadžića i Mladića smatra se
odgovornima za "otmicu 284 pripadnika UN-a u lipnju 1995. godine i
njihovo korištenje kao ljudski štitova, radi sprečavanja zračnih
napada NATO-a".
Optužnica iz srpnja 1995. godine tereti također dvojicu srpskih vođa
za upletenost "svojim djelima ili nedjelovanjem u kampanju snajperske
pucnjave u Sarajevu, koja je stajala života veliki broj civila".
Druga optužnica, koju je 16. studenog 1995. potvrdio i potpisao sudac
Fouad Riad (Egipat) odnosi se na "izravnu odgovornost" njih dvojice u
padu Srebrenice i masakrima koji su uslijedili.
Srebrenica je bila "zaštićena zona UN" pod nadzorom nizozemskih
plavih kaciga, koje su nemoćno promatrale zauzimanje zone oko 10.
srpnja 1995. godine od strane srpskih snaga u BiH "pod zapovjedništvom
i nadzorom Karadžića i Mladića".
Nakon preuzimanja kontrole nad enklavom, dio muslimanskog stanovnštva
zatražio je zaštitu u bazi UN-a u Potočarima, dok su drugi krenuli u
pokušaj proboja do slobodnog teritorija kod Tuzle. Veliki broj njih,
poglavito muškaraca, nije međutim nikada došao do tog grada, jer su ih
zarobile srpske snage, nakon čega su danima izvršavana masovna
pogubljenja kod mjesta Karakaja.
Optužnica tvrdi da je "došlo do prizora nezamislive brutalnosti:
pogubljenja tisuća muškaraca, pokopanih u zajedničku grobnicu, neki
zakopani živi, mučenje i ubojstvo civila, uključujući djece koja su
bila ubijena pred očima svojih majki. Jedan je djed bio prisiljen
pojesti jetru svojeg unuka".
(Hina) bnš dh
251413 MET jun 96
(Hina) bnš dh