(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 21. lipnja (Hina) - Ustavni sud Slovenije objavio je u četrtak za mnoge šokantnu odluku koja bi ovogodišnje jesenske parlamentarne izbore mogla pomaknuti na sam kraj godine, ali i pomrsiti
sve računice strankama o tome kako će se međusobno povezivati.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 21. lipnja (Hina) - Ustavni sud Slovenije objavio je u
četrtak za mnoge šokantnu odluku koja bi ovogodišnje jesenske
parlamentarne izbore mogla pomaknuti na sam kraj godine, ali i
pomrsiti sve računice strankama o tome kako će se međusobno
povezivati. #L#
Sa samo jednim glasom većine, ustavni suci su presudili da zakon o
referendumu i narodnoj inicijativi nije protuustavan. To, konkretno,
znači da će slovenski birači vjerojatno krajem srpnja ili početkom
kolovoza imati "izbore prije izbora": odlučivat će o tome kakav
izborni zakon primijeniti u izboru zastupnika i jesu li uopće za
njegove promjene.
Istoga dana, ali na tri različita glasačka listića, našli bi se na
referendumima prijedlozi o :
1.zadržavanju sadašnje proporcionalnog sustava, koji je omogućavao
formiranje koalicijske vlade dviju ili triju stranaka,
2. uvođenju čistog većinskog sustava, koji bi stranke još prije izbora
natjerao na stvaranje programskih koalicija,
3. stvaranju mješovitog sustava s većinskim i proporcionalnim elementima.
Predsjednik parlamenta Jožef Školč, dosad najodlučniji protivnik
promjene izbornog sustava na referendumu, odbio je ovog tjedna sazvati
izvanredno zasjedanje na kojem bi se odredio datum održavanja
referenduma, pravdajući se formalnim razlozima (odluka ustavnih sudaca
još nije tiskana u službenom listu), dok su mnogi spremni ustvrditi
kako će tu odluku biti vrlo teško provesti te da ona unosi dodatnu
zabunu u ovdašnji politički prostor.
Najviše "dinamita", tvrde poznavatelji slovenskih političkih prilika,
unosi čisti većinski sustav koji su predložili Socijaldemokrati (SDSS)
Janeza Janše. Čini se, naime, a to trenutačno potvrđuju i preciznije
"ankete s terena", da bi takav sustav glasovanja u kojem bi se glasači
zapravo odlučivali između ljevice i desnice, stvorio dosta jak blok
"stranaka slovenskog proljeća" (Demokršćani, Socijaldemokrati, Pučka
stranka i možda još poneka manja desna grupacija), s dobrim izgledima
da iduće godine političko kormilo vlade umjesto Drnovšeka preuzme
netko drugi.
Takvom bi rezultatu, tvrde isti promatrači, osobito pomoglo ako bi
blok desnog centra bio sposoban za budućeg mandatara predložiti
nepolitičku ličnost. Kao jedno od imena u tim se kombinacijama
spominje sadašnji guverner središnje banke dr. France Arhar (njega je
kao mogućeg predsjednika prijelazne tehničke vlade, na početku zadnje
krize Drnovšekove koalicije, spominjao i predsjednik Pučke stranke
(SLS) Marjan Podobnik).
Špekulacije o potrebi formiranja stručne konzervativne vlade koja će
više od političke kombinatorike voditi računa o discipliniranom
svođenju Drnovšekove "priče o uspjehu" u realističke okvire, nalaze
svoje uporište u postojećim prilikama u Sloveniji. Iako predsjednik
vlade u svojim posljednjim nastupima odlučno odbija optužbe da se u
predizbornom razdoblju ponaša po pravilu "nakon mene potop", njegovi
politički protivnici tvrde upravo suprotno.
Pritom, reformirani komunisti, koji su iz njegove koalicije otišli iz
predizbornih računica, ali i s optužbama kako je izdao načela
socijalne države, ostaju ipak, dugoročno gledano, glavni saveznik
njegova bloka lijevog centra.
Desnica, pak, nasuprot njima dokazuje kako računi za Drnovšekovu
politiku 'Europa odmah' na vanjskom, i 'Tranzicija se nastavlja' na
domaćem planu tek dolaze. Daljnji pad izvoza kao posljedica
aprecijacije domaće valute, smanjenje carinskih prihoda države zbog
otvaranja prema EU, rast troškova obrane i državnog aparata u cjelini,
sve to bi moglo, zajedno s već najavljenom poreznom reformom i mogućim
udarom na standard građana, već početkom iduće godine dovesti u
nepriliku svaku vladu koja bi bila formirana po čisto političkom
ključu.
Nastojanje Drnovšekovih liberalnih demokrata (LDS) da se predstave
kao stranka središnjice, usmjerena na ekonomski pragmatizam,
neideološko pozivanje s konkurentima na političkoj sceni te kao
stranka bez koje je formiranje bilo kakve vlade nemoguće, moglo bi
upravo radikalnim promjenama izbornog zakonodavstva doći u pitanje.
Takav razvoj događaja, koji najnovijom odlukom Ustavnog suda postaje
mogućim, prouzročio bi polarizaciju stranačkih sustava, pri čemu bi
LDS (ako i u njoj ne bude raslojavanja) nesumnjivo dobila etiketu
čisto lijeve stranke.
Tu bi, pak, njezin položaj bio vrlo težak zbog jake udružene liste
(reformiranih komunista), koja se sve više profilira kao
socijaldemokratski pokret u oštroj suprotnosti s postojećom politikom
koalicijske vlade.
(Hina) fl br
211516 MET jun 96
(Hina) fl br