ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - "U Hrvatskoj nema recesije i neće je ni biti", ustvrdio je predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša tijekom aktualnog sata na 10. sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. "Hrvatskoj ne prijeti nikakva
katastrofa. Svi relevantni pokazatelji govore da će Hrvatska ove godine imati gospodarski rast od pet do sedam posto", istaknuo je Mateša, odgovarajući na upit Marina Jurjevića (SDP) da li se slaže s nekim ocjenama da će se recesija u idućih pola godine produbiti, obzirom na neke analize o negativnom trendu industrijske proizvodnje, padu potrošnje, izvoza, broja zaposlenih i slično. Takve izjave, po riječima premijera Mateše, su u trendu "katastrofičnih iskaza" grupe ljudi, pa i nekih u ekonomskoj struci, "koji ne vjeruju u ono što mi radimo, već u ono što su oni radili prije 20 godina, a pri tome se ništa ne vjeruje ni statistici".
ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - "U Hrvatskoj nema recesije i neće je ni
biti", ustvrdio je predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša tijekom
aktualnog sata na 10. sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora.
"Hrvatskoj ne prijeti nikakva katastrofa. Svi relevantni pokazatelji
govore da će Hrvatska ove godine imati gospodarski rast od pet do
sedam posto", istaknuo je Mateša, odgovarajući na upit Marina
Jurjevića (SDP) da li se slaže s nekim ocjenama da će se recesija u
idućih pola godine produbiti, obzirom na neke analize o negativnom
trendu industrijske proizvodnje, padu potrošnje, izvoza, broja
zaposlenih i slično. Takve izjave, po riječima premijera Mateše, su u
trendu "katastrofičnih iskaza" grupe ljudi, pa i nekih u ekonomskoj
struci, "koji ne vjeruju u ono što mi radimo, već u ono što su oni
radili prije 20 godina, a pri tome se ništa ne vjeruje ni statistici".
#L#
Na upit Petra Žitnika (HSS) o Vladinom programu ozdravljenja
gospodarstva te podacima o trgovinskom deficitu u prvoj polovici ove
godine, premijer Mateša je podsjetio da je izvješće Predsjednika
Republike u hrvatskom Saboru ujedno i operativni program Vlade. Vlada
je prije nekoliko mjeseci usvojila operativni program djelovanja,
kazao je, dodajući da ga može dobiti svaki zastupnik. Trgovinski
deficit, po riječima premijera Mateše, nije iskaz stanja u
gospodarstvu ni u jednoj državi. O stanju u gospodarstvu, ističe,
govore podaci o rastu industrijske proizvodnje (u ovoj godini bio bi
oko pet posto), rastu naplaćenih prihoda gospodarstva, te rastu
prihoda proračuna u prvom polugodištu ove godine za oko 16 posto.
Preduvjet za uključenje još uvijek okupiranih područja u hrvatsku
telefonsku mrežu bio je dogovor o naplati impulsa. Na području
Hrvatske kuna je sredstvo plaćanja i kada kuna uđe na ta područja
plaćat će se kunama, odgovorio je na upit Borisa Kandarea (HSP)
potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović.
Svi državljani Hrvatske u okviru programa obnove imaju pravo na
mehanizaciju i stoku bez obzira na nacionalnost, odgovor je
premijera Mateše na upit Milana Đukića (SNS) o pomoći građanima
srpske nacionalnosti u mehanizaciji i stoki na, kako je rekao
"povraćenim hrvatskim područjima".
Na upit Slavka Vukšića (SBHS) o naknadama za ratne štete na
području Vinkovaca koje još nisu isplaćene, potpredsjednik Vlade i
ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić je kazao da se u obnovi
ide prema prioritetima. Naime, pojasnio je, ratne su štete oko 150
milijardi kuna, a ukupno je do sada za obnovu bilo raspoloživo oko
tri milijarde kuna.
Odgovarajući na pitanje Marka Miljevića (HSS) po kojoj će cijeni
država otkupljivati viškove pšenice, ministar poljoprivrde i
šumarstva Matej Janković je odgovorio da će Vlada izvršiti
dogovorenu obvezu oko otkupa, a što se cijene tiče, utvrdit će je
tržište.
Stanje u Državnom ravnateljstvu za robne pričuve zrelo je za
saborsku raspravu, kazao je premijer Mateša odgovarajući na pitanje
Marijana Filipovića (HSS) o, kako je rekao, 'nestanku' 70.000 tona
pšenice iz robnih zaliha.
Odgovarajući na upit Joška Kovača (HSS), premijer Mateša je naveo
da je sanacijom, temeljem Zakona o sanaciji, obuhvaćeno 20-ak
poduzeća, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji relativno je dobra
situacija s brodogradnjom gdje je poduzeto sve da se ona spasi. U
slučajevima brodogradilišta u Splitu i Trogiru osigurano je dovoljno
narudžbi i ona su u snažnoj uzlaznoj putanji. Za neka je poduzeća
sudbina dvojbena, dodao je, naglašavajući da će se u slučaju njihova
gašenja svim radnicima osigurati drugi posao ili dati mogućnost da
počnu samostalno raditi.
Odgovarajući na pitanje Srećka Bijelića (HNS), premijer Mateša je
kazao kako Vlada radi na izradi koncepta stanogradnje u Hrvatskoj čiji
je glavni cilj pojeftinjenje stanova za 20 do 30 posto. Također je
kazao kako hrvatska Vlada ne kontrolira ni jednu banku te ne zna da li
isplaćuju namjenske kredite za stanove ili za te namjene isplaćuju
gotovinu.
Na pitanja Marije Bajt (HDZ) i Stipe Hrkača (HDZ), premijer Mateša
je najavio da će uskoro Saboru biti upućen zakonski prijedlog o
ustroju Vlade u kojem će biti riješena i pitanja osnivanja zavoda za
obitelj, materinstvo i mladež te ministarstva povratka i useljeništva.
Pismeni je odgovor premijer Mateša obećao zastupniku Josipu
Pankretiću (HSS) na pitanje imaju li 90-postotni invalidi pravo
umjesto automobila uvesti traktore. Pismeno će Vlada odgovoriti i na
pitanje Vere Stanić (HDZ) o stanju i slučajevima u poduzećima Inko iz
Zagreba, Granat iz Rijeke i Laurus iz Splita, te na pitanje Joška
Kovača o sudskim postupcima koje vode osobe oboljele od azbestoze u
Kaštelanskom zaljevu. Azbestoza je, pojasnio je zamjenik ministra
zdravstva dr. Željko Reiner, profesionalno oboljenje, ali kod
određenih slučajeva postoje nejasnoće da li je ona izazvana azbestom
ili je posljedica drugih utjecaja pa kod svakog bolesnika koji smatra
da je obolio od profesionalne bolesti to valja i dokazati.
(Hina) bn/sšh ds
191118 MET jun 96
(Hina) bn/sšh ds