PREDAVANJE "GOVEĐA SPONGIFORMNA ENCEFALOPATIJA"

ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Bolest, poznata u javnost pod nazivom "kravlje ludilo", pojavila se sredinom osamdesetih godina u Velikoj Britaniji, a prema najnovijim, ali još neslužbenim podacima, u toj je zemlji sada zaraženo već oko 200.000 goveda. Uzročnik je bolesti, iako predmetom sveobuhvatnih istraživanja, još uvijek nejasan i nepoznat. Na te je podatke, uz ostalo, ukazao akademik Slavko Cvetnić u predavanju "Goveđa spongiformna encefalopatija" održanom večeras u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU). Predavanje je priredio Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Akademijinog Razreda za medicinske znanosti. #L# Bolest, čiji bi točniji naziv bio "bolest tužnih krava", dodao je akademik Cvetnić, od samoga je pojavljivanja pokazivala čudne tokove - u početku su oboljevale pojedinačne životinje u stadima, uglavnom u dobi od 2 do 4 godine. Odmah je bilo očito da se radi o neurološkoj bolesti, a prvi je simptom bolest bio razdražljivost životinja koju je slijedio drastičan pad mliječnost kod krava te gubitak težine goveda. Bolest je letalna, a njezino je trajanje od mjesec dana do četiri mjeseca. Histološki je nalaz uginulih životinja pokazao spužvaste promjene u moždanoj supstanci nastale zbog edema živačnih stanica, kazao je akademik Cvetnić. O mogućem uzročniku bolesti do danas postoje četiri teorije: virusna, virino teorija, prionska i tzv. "objedinjena" teorija koja je zapravo spoj virino i prionske teorije, istaknuo je Cvetnić. Po virino teoriji, objasnio je, uzročnik je bolesti nepoznati sićušni virus, dok prionska teorija drži da je njen uzročnk infektivna proteinska čestica. No bez obzira na različite teorije, kazao je Cvetnić, znanstvenici su "suočeni" s uzročnikom neobičnih svojstava i otpornosti, koji infektivnost izgubi tek u otopini natrijeva hipoklorita i to nakon dva sata, a primjerice i nakon jedan sat "grijanja" na temperaturi od 134 do 138 celzijevih stupnjeva nije potpuno inaktivan. Govoreći o mogućim opasnostima zaraze za druge životinje, ali i za čovjeka, akademik Cvetnić istaknuo je da se pokazalo da je moguć prelazak tzv. "vrsne barijere". Za čovjeka su, upozorio je, potencijalno opasni leđna moždina, mozak, tonzile, slezena, timus i crijeva oboljelih životinja, a pri tom je odlučujuća i količina zaražene hrane. Akademik Slavko Cvetnić istaknuo je da u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj bolesti. (Hina) ip sp 112303 MET jun 96