SVE ZAGAĐENIJI GRADOVI OPASNI ZA ZDRAVLJE

LONDON, 10. lipnja (Hina/Reuter) - Da bi se živjelo, mora se disati, ali preduboko bi disanje u nekim gradovima u svijetu u današnje doba doista moglo biti opasno za život. #L# U svim zemljama svijeta sve više ljudi migrira prema gradovima, što uvjetuje sve veću zagađenost gradskih središta, pa je već uobičajena pojava da je smog u nekim gradovima tako gust da ljudi počinju kašljati, kihati i da im oči počinju suziti. "U gradovima diljem svijeta život je zbog zagađenja uzrokovanog pojačanim prometom i industrijskim razvojem postao opasan. S obzirom da je riječ o više od 1,6 milijardi ljudi čije je zdravlje u opasnosti, loša kakvoća zraka u gradskim područjima postala je jedan od gorućih problema današnjice", kaže Derek Elsom, autor knjige "Opasnost od smoga: održavanje kakvoće gradskog zraka". Kao primjer dovoljno je navesti jedan od najpoznatijih gradova na svijetu Los Angeles i njegovo još poznatije brdo Hollywood, čije se blještavilo i sjaj jedva naziru ispod tamne industrijske sumaglice, ili drevni grad Atenu u kojoj se današnji Grci, umjesto umjetnošću i filozofijom, bave rješavanjem problema zagađenja od ispušnih plinova iz automobila. Dužnosnici organizacija za zaštitu okoliša upozoravaju na činjenicu da zagađenje svakim danom postaje sve veće, posebno u zemljama u razvoju gdje su se gradovi naglo razvili. "Opasnost postoji u svim velikim gradovima zemalja u razvoju u kojima se u posljednje vrijeme naglo razvio promet. Los Angeles, Atena, London - sve su to gradovi povećanog rizika, ali to je poznato samo zato što su se u njima provodila istraživanja. Mexico City još je jedan primjer grada opasnog za život", kaže Dorothee Richter iz centra za istraživanja "Monitoring and Assessment Research Centre" londonskog Kings Collegea. Elsom upozorava da najveće zagađenje izaziva porast broja gradskog stanovništva, što odmah znači više struje, hrane, sanitarija, domova i, posebno, prijevoza. Prema podacima iz godine 1990., 43 posto od ukupno 5,3 milijarde svjetskog stanovništva živi u gradovima. Tada je 18 gradova u svijetu imalo više od devet milijuna stanovnika, a 29 više od šest milijuna. Elsom, profesor klimatologije na Oxford Brookes sveučilištu, predviđa da će broj motornih vozila na svijetu do godine 2030. dostići jednu milijardu. Ispušni plinovi iz automobila izazivaju još veće probleme za ljetnih vrućina. Ljetni smog javlja se za toplih dana kada nema vjetra i kad fotokemijske aktivnosti potiču stvaranje ozona. Plinovi nastaju kao posljedica atmosferskih kemijskih rakcija u kojima sudjeluju sunčana svjetlost i zagađivači koje ispuštaju vozila, tvornice, električne centrale i drugi izvori. Kako se zagađenje kreće prema urbanim područjima, povećava se koncentracija ozona, stvarajući nad gradovima guste teške oblake koji gradskom stanovništvu zagorčavaju život. Europski ministri zaduženi za zaštitu okoliša postavili su sebi početkom ovog mjeseca ambiciozan cilj potpune eliminacije ljetnog smoga do godine 2005. Objavili su da su se dogovorili o suradnji glede razmjene informacija i prognoza o koncentraciji ozona opasnoj za život, što će njihovim vladama omogućiti da pravodobno upozore na opasnost i da poduzmu preventivne mjere prije nego otrovni plinovi dosegnu opasne razine. Jedan od koraka prema rješavanju ovog problema jest i smanjivanje broja vozila na cestama, čemu bi uvelike mogle pridonijeti vlade i industrije ulaganjem u sustav javnog prijevoza i instalaciju kontrolnih mreža, te popisivanjem izvora zagađenja i definiranjem standarda kakvoće zraka. (Hina) gt fs 101431 MET jun 96