(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 10. lipnja (Hina) - Potpis sporazuma o pridruživanju Europskoj uniji, najavljen za današnju sjednicu euroministara u Luxembourgu, za Sloveniju je bez sumnje velik događaj, veći, primjerice,
nego za baltičke države, ponajprije zbog političke interpretacije kako je riječ o koraku koji će Sloveniju odlijepiti od fantoma "bivše Jugoslavije", povećati nacionalnu sigurnost i omogućiti tzv. strukturni dijalog koji EU ima sa srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama u tranziciji, u koji Ljubljana dosad nije bila uključena.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 10. lipnja (Hina) - Potpis sporazuma o pridruživanju
Europskoj uniji, najavljen za današnju sjednicu euroministara u
Luxembourgu, za Sloveniju je bez sumnje velik događaj, veći,
primjerice, nego za baltičke države, ponajprije zbog političke
interpretacije kako je riječ o koraku koji će Sloveniju odlijepiti od
fantoma "bivše Jugoslavije", povećati nacionalnu sigurnost i omogućiti
tzv. strukturni dijalog koji EU ima sa srednjoeuropskim i
istočnoeuropskim državama u tranziciji, u koji Ljubljana dosad nije
bila uključena. #L#
Više slovenskih dnevnih listova tiskalo se ovih dana s naslovnim
stranicama ukrašenim vidljivim stranačkim oglasom "Slovenija 2000.:
Dobro jutro, Europo, Liberalni demokrati", s jasnom najavom da će
Liberalno-demokratska stranka premijera Drnovšeka nastojati na skorim
parlamentarnim izborima utržiti sav politički profit "povijesnog
europskog iskoraka" Slovenije u novi vijek, kako potpis na sporazum o
postupnom ukidanju carina između EU-a i Slovenije ocjenjuje većina
ovdašnjih komentatora.
Nisu, međutim, rijetki ni disonantni tonovi koji upozoravaju na
oprez. Tako dio tiska navodi da je Slovenija kasnila na europski vlak
zbog spora s Italijom i da je Italija sporazumom Thaler-Fassino ipak
dobila što je htjela, samo preko kumova iz Bruxellesa. Tršćanski tisak
pod utjecajem esulskih krugova i optantskih organizacija, naime, već
govori o "dematerijalizaciji" granice sa Slovenijom i o tome da je
Trst opet na putu da dobije svoje prirodno geopolitičko zaleđe.
Neki u Ljubljani, pak, izražavaju i sumnju kako domaća ekonomija još
nije sasvim spremna da u idućih pet godina provede potpuno carinsko
otvaranje za europske proizvode. Tako oporbeni "Slovenac" navodi kako
dolazi vrijeme "teškog prilagođavanja razvijenom zapadu" i podsjeća na
Havelove riječi o postojanju dviju paralelnih Europa, pri čemu bi ona
razvijenija više morala pomagati nerazvijenoj. Počinje vrijeme
nepoznatih dilema i teškoća, slažu se i neki drugi komentatori, te
podsjećaju da će prema prijelaznom sporazumu s Unijom već s početkom
iduće godine trebati za 45 posto smanjiti carinske stope za uvoz iz
država EU-a, čime će slovenska državna blagajna ostati bez 250
milijuna njemačkih maraka.
Slovenski diplomatski izvori ovih dana govore i o tome kako će
Drnovšekov potpis na pridruženo članstvo dati novi zamah odosima s
Hrvatskom i da će razgovorima s "južnom susjedom", kako u novom valu
europskog optimizma tituliraju Republiku Hrvatsku, sada biti dodana
nova diplomatska energija koja se do sada trošila u Rimu i Bruxellesu.
Dopisnica ljubljanskog "Dnevnika" čak tvrdi da su joj neimenovani
europski diplomati rekli: "Dobro je što je Slovanija zatvorila
balkanska vrata, ali nakon ovog potpisa očekujemo da normalizira
odnose sa svim bivšim jugoslavenskim republikama, političke i
ekonomske".
Među rijetkima koji ovih dana relativiziraju ulogu premijera Janeza
Drnovšeka u postizanju "velikog zgoditka" jest komentator ljubljanske
"Repulike". On, unatoč slavlju, podsjeća na već poznate kritike
predsjednika Kučana kako je u približavanju Europskoj uniji Drnovšek
bio premalo hrabar i "bez vizije koja je potrebna u politici" o tome
kada valja napraviti novi korak, ne obazirući se pritom na
pragmatičnost dnevne politike i stanje domaćih duhova koji su
fetišiziranjem "svete slovenske zemlje" zapleli i odužili pregovore s
Italijom.
(Hina) fl br
101411 MET jun 96
(Hina) fl br