PRIVREDNA BANKA ZAGREB O POSLOVANJU U 1995. I PLANOVIMA ZA 1996.

ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Privredna banka Zagreb d.d. u redovitom je poslovanju u 1995. ostvarila prihod od 584 milijuna, rashod od 541 milijun kuna, što znači (prije rezerviranja za sumnjiva i sporna potraživanja) dobit od 43 milijuna kuna. Međutim, nakon što se rezultatu pribroje iznosi sumnjivih i spornih potraživanja, proizlazi gubitak u poslovanju od 207 milijuna kuna, kazao je na današnoj konferenciji za novinare dan uoči Godišnje skupštine Banke predsjednik Uprave PBZ Martin Katičić. #L# U usporedbi s poslovnom 1994., gubitak je gotovo prepolovljen, a i prošlogodišnji će gubitak biti pokriven iz vlastitih rezervi. Ukupna rezerviranja za opće i posebne rizike iznose 1,75 milijardi kuna, što znači da je gubitak u poslovanju rezultat realokacije sredstava iz fonda rezervi u fond pokrića rizika. Osnovni problem u poslovanju Banke u 1995. bio je visok stupanj imobiliziranosti aktive. Jednu od većih teškoća predstavljala su poduzeća-komitenti koja su pretrpjela ratna razaranja, koje je Banka pomagala koliko je mogla, a sada je jedino realno rješenje da te dugove država preuzme u javni dug. Banka je, nastavio je Katičić, građanima isplatila dvije trećine stare devizne štednje, svim štedišama do 10,000 DEM na teret vlastitog poslovanja i likvidnosti, smanjivši broj štednih partija s 450.000 na 11.000. Od 942 milijuna njemačkih maraka stare devizne štednje, koliko je Banka imala, danas drži samo 303 milijuna DEM i to s pojedinačnim iznosima preko 10.000 DEM. Ukupna štednja danas iznosi 1,228 milijuna DEM, od čega devizna 93,7 posto, a kunska 6,7 posto. Govoreći o planovima poslovanja u 1996., Katičić je naglasio da je planom predviđeno razvijanje raznolike ponude bankarskih usluga, povećanje opsega servisiranja komitenata, promjena strukture bilance i smanjenje troškova. Posebna pozornost bit će posvećena smanjivanju kamatnih stopa, poglavito za građane jer podaci govore da je postotak naplate od građana 80 posto, a od pravnih osoba samo 10 posto. Osvrnuvši se na problem dugova velikih državnih javnih poduzeća, napose nakon potpisivanja reprograma dugova s Pariškim i potom Londonskim klubom, predsjednik Uprave PBZ je kazao da to nije stvar banke već države da ta podueća moraju podmirivati svoje obveze. Potrebno je s Vladom riješiti i problem tzv. 'dugih obveznica', koje su izdane u vrijednosti milijardu dolara, od kojih PBZ ima 33 posto. Na obveze HŽ, Đure Đakovića i sisačke Željezare otpada 65 posto svih dugih obveznica u PBZ, a budući da je Banka plaćala obveze prema inozemstvu traži od države da joj se to vrati u gotovini, kazao je Katičić. Ujedno se očekuje i razrješenje problema stare devizne štednje. Iako je prošlo više od 60 dogovorenih dana, uskoro će Vlada na Sabor s prijedlogom rješenja, koji bi, po Katičiću, trebao imati degresivnu metodu, odnosno da oni koji su dobili više vrate taj iznos kroz 10 godina, a da se obešteti one koji su dobili manje. Vlasnički portfelj Banke danas nominalno iznosi 1,3 milijarde njemačkih maraka, a za sva je poduzeća izrađen poseban propagandni prospekt s osnovnim pokazateljima za eventulanog ulagača, kazao je Katičić. Dometnuo je da Banka želi da poduzeće počne dobro poslovati pa ga onda prodati, a prvo će na natječaj, najavio je, splitski Jadroplov, koji je u prošloj godini ostvario dobit od 2,5 milijuna dolara. Osvrnuo se i na Zakon o sanaciji određenih poduzeća, držeći ga protuustavnim jer se vjerovniku ne dopušta da naplati svoja potraživanja iako ima hipoteke na raspolaganju. "Mi nećemo prihvatiti dionice tih poduzeća već tražimo da nam se ponude zamjenske dionice iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, kao što je to omogućeno i Slavonskoj banci", istaknuo je Katičić. Na upit kad će Banka u sanaciju, predsjednik Uprave Katičić je izričito kazao kako misli da PBZ neće nikad u sanaciju. Pojasnio je da ako država riješi probleme svojih poduzeća po reprogramu, ako se netko obveže vraćati dugove poduzeća s oslobođenih i još okupiranih područja te ako se riješi pitanje dugih obveznica, time je rješeno restrukturiranje PBZ-a. Inače Program restrukturiranja Banke, podržao je Nadzorni odbor, na čelu s ministrom financija Božom Prkom, a o tome se uskoro trebaju očitovati Ministarstvo financija, Narodna banka Hrvatske i hrvatska Vlada. (Hina) db do 031520 MET jun 96