BILJNO CJEPIVO - BEZBOLNA ZAŠTITA

LONDON, 3. lipnja (Hina) - Znanstvenici nagovještavaju da bi djecu 21. stoljeća genetski inženjering banana mogao spasiti od rutinskog cijepljenja kojega se užasavaju sva djeca modernoga doba. #L# Znanstvenici se, naime, kako u izvješću iz Londona piše Reuterov znanstveni suradnik Neil Winton, nadaju da je genetskim inženjeringom moguće promijeniti genetsku strukturu biljaka tako da u sebi sadrže cjepivo. Time bi cjepivo postalo jeftinije, a voće bi postalo bezbolnim sredstvom zaštite od bolesti, koje bi bilo na raspolaganju u velikim količinama. Ako se teorija pokaže ostvarivom, u sljedećem se stoljeću odrasli neće morati baviti izmišljanjem načina kako da svoju djecu, uvjeravanjem da se radi o nečemu posve bezopasnom i bezbolnom, uspiju odvući k doktoru, samo da bi ih od tamo odveli uplakane i nesretne. Umjesto toga, cjepivo će se konzumirati s bananama ili jabukama, uzgojenima tako da u sebi sadrže zaštitu od svih do sada poznatih dječjih bolesti. "Moja je vizija stvoriti dječju hranu, od banane na primjer, koja bi pružala zaštitu od više različitih infekcija.", rekao je u nedavno objavljenom članku Charles Arntzen sa Cornell University Boyce Thompson instituta za istraživanje biljaka. Zvuči divno: masovna proizvodnja jeftine zaštite od tradicionalnih uzročnika bolesti poput dijareje ili kolere. Jedini je problem, kao i uvijek s velikim idejama o mijenjanju svijeta, u tome da se obično ne maknu daleko od početne točke. No kompanija Axis Genetics Ltd iz Cambridgea u Engleskoj, po Neilu Wintonu, tvrdi da je već postigla određene pomake u dobivanju biljnog cjepiva. Iain Cubitt, izvršni direktor kompanije, tvrdi da bi genetski inženjering biljnih virusa mogao u sljedećih deset godina rezultirati nizom proizvoda namijenjenih ljudskoj i veterinarskoj zdravstvenoj zaštiti, i njegova kompanija već radi na uzgoju biljaka za testiranje te teorije i na razvijanju načina proizvodnje. "Virus razvijemo u laboratoriju, te ga uštrcamo u jedan list biljke odakle se, kako biljka raste, multiplicira i širi. Na taj način virus počne dominirati biljkom, ali je ne ubija," kaže Cubitt. Njegova se kompanija takođe bavi i razvojem metoda dobivanja cjepiva za uobičajene mačje i pseće bolesti, te za slinavku od koje obolijeva stoka. Lijekovi za životinje ne zahtijevaju tako strogu regulaciju kao lijekovi za ljude pa omogućavaju brži put ka osvajanju tržišta. Axis također radi na razvoju cjepiva za AIDS, malariju, ospice, hepatitis B i gripu, te na suzbijanju gljivičnih oboljenja i liječenju raka debelog crijeva. "Veterinarske proizvode možemo razviti u roku od tri do četiri godine, ali za lijekove namijenjene ljudima potrebno je prvo tri do pet godina razvojnog rada, a zatim još dvije-tri godine regulacijskog rada, što realno znači barem osam godina prije nego se razvije lijek za sigurnu ljudsku upotrebu.", kaže Cubitt. Do prije nekih 50 godina većinu se lijekova dobivalo od biljaka. No, kemija se naglo razvila pa se tako većinu lijekova počelo proizvoditi u farmaceutskim laboratorijima. Genetski inženjering obećava ponovni povratak biljnom svijetu, svijetu prirode što bi, po mišljenjima stručnjaka, moglo dovesti do razvoja cjepiva koje bi bilo jeftinije od uzgajanih životinjskih ili kvasnih stanica koje se sada upotrebljavaju. (Hina) gt fs 031427 MET jun 96