FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

UNUTARNJA POLITIKA - DANAS - UKRATKO - 17. SVIBNJA

Autor: ;MI;
ZAGREB - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici podržala izvješće o postupcima sanacije Riječke i Splitske banke. Ministar financija Božo Prka kazao je da će sanacija tih banaka porezne obveznike koštati 1,317 milijardi kuna. Za sanaciju ovih dviju banaka potrebna je gotovinska dokapitalizacija od 270 milijuna kuna, od čega je 140 milijuna, Vlada već uplatila, rekao je Prka. Premijer Zlatko Mateša ustvrdio je da je značaj sanacije ovih dviju banaka izniman i za gospodarstvo i za cijelo područje sjevernog Jadrana i Dalmacije. Zaključujući raspravu o izvješću o sanaciji premijer je istaknuo da je država u restrukturiranje gospodarstva uložila milijardu američkih dolara kroz obveznice, koje su pale na teret poreskih obveznika. Vlada si to ponovno neće dozvoliti, odnosno, pojasnio je, neće uvoditi nove obveznice. Vlada je uredbom utvrdila i mjesečni dodatak od 100 kuna koji će biti isplaćen uz mirovine u lipnju. ZAGREB - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je danas poslijepodne svoju 8. sjednicu, na kojoj je uz brojne važne zakone prihvatio i Izvješće o stanju u poljoprivredi, te primio k znanju Program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske. Preostalih sedam točaka, o kojima Dom nije raspravljao, a bile su na dnevnom redu sjednice, raspravljat će se na 9. sjednici. ZAGREB - Zastupnički dom Sabora donio je danas Zakon o oprostu počiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Zakon je donešen većinom glasova, a od ukupno sedam amandmana Vlada je prihvatila šest, s time da je Ivan Gabelica od jednoga odustao. Oprost od kaznenog progona i postupka odnosi se na kaznena djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ili u svezi s tim sukobima, a u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 1. lipnja 1996. godine. Odnosi se na osobe koje imaju prebivalište, odnosno, boravište na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske. ZAGREB - Zastupnički dom Sabora donio je danas Zakon o područjima posebne državne skrbi, koja se utvrđuju radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka prognanika i izbjeglica, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Hrvatske. Zakon predviđa niz poticajnih mjera, poreskih i carinskih povlastica za obnovu i razvitak tih područja. Područja od posebne državne skrbi, na kojima je prije srpske agresije živjelo 10 posto ukupnog stanovništva, razvrstana su u dvije skupine. U prvoj su područja koja su bila okupirana, a nisu udaljena više od 15 kilometara zračne linije od državne granice, bez većih gradova, te kao iznimka grad Slunj. U drugoj su skupini sva ostala područja koja su bila okupirana. ZAGREB - U cilju uspostave punog tržišnog gospodarstva te kao jedan od uvjeta za zaštitu vjerovnika u stečajnom postupku Zastupnički dom Sabora donio je danas Stečajni zakon, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 1997. godine. Zastupnički je dom donio i Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom i Zakon o slobodnim zonama. Stečajnim je zakonom utvrđeno da se stečajni postupak može pokrenuti zbog insolventnosti i prezaduženosti. Uloga suda je samo kontrolna, a stečajni upravitelj vezan je za sud u pogledu njegove kontrole rada. Strateške odluke pod punim su nadzorom vjerovnika. Zakonom o kreditnim poslovima s inozemstvom, u okviru ukupnih ekonomskih odnosa s inozemstvom, liberaliziraju se uvjeti uzimanja i dodjeljivanja kredita, a zakonom o slobodnim zonama utvrđuju se uvjeti za osnivanje zone temeljem pribavljene koncesije koju daje hrvatska Vlada. U zoni se može obavljati proizvodnja, ali se ne može obavljati trgovina na malo, kao ni stanovanje. Zona se može osnovati na području morske luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojem postoje uvjeti za rad zone. ZAGREB - Zastupnički dom Sabora prihvato je danas velikom većinom glasova Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji će se početi primjenjivati od 1. srpnja ove godine. Po novom zakonu u naseljenim mjestima najveća je dopuštena brzina 50, na brzim prometnicama 80, a na autocestama 120 km/h. Za vožnju pod utjecajem alkohola, odbijanje podvrgavanju ispitivanja na alkohol, prekoračenje brzine za više od 50 km/h od dozvoljenog u naseljenim mjestima, ovlaštena će osoba prekršitelju moći oduzeti vozačku dozvolu za vrijeme od 90 dana. Zakonom su predviđene i strožije novčane kazne, pa će se tako za nevezivanjem sigurnosnim pojasom plaćati kazna od 100 kuna, a za vožnju u alkoholiziranom stanju kao i za prolazak kroz crveno svjetlo kazna je 500 kuna. ZAGREB - Zastupnički dom hrvatskog Sabora donio je danas Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, kojim se, između ostaloga, utvrđuje da Statut HAZU potvrđuje Sabor. Prijedlog zakona o ovrsi i osiguranju jednoglasno je upućen u treće saborsko čitanje zbog niza amandmana i primjedbi. Također, u treće čitanje upućen je i Prijedlog zakona o carinskoj tarifi, s tim da će predlagatelj izraditi novi konačni prijedlog zakona uvažavajući podnesene brojne amandmane. Zastupnici su jednoglasno prihvatili Zakon o pravima samostalnih umjetnika i mjerama za poticanje kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Također, Zastupnički je dom prihvatio i Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika te podržao više zakona u prvom čitanju. ZAGREB - U Dubrovniku će, u suradnji s Rochestter Institute of Technology, u rujnu biti otvoreno zajedničko hrvatsko-američko sveučilište "Ron Brown University". Obuhvaćat će dva fakulteta - za turizam i ugostiteljstvo te poslovanje. Sveučilište će biti inaugurirano u srpnju za posjeta američkoga ministra trgovine Mickeya Kantora, a službeno će ga u rujnu otvoriti udovica poginuloga američkoga ministra trgovine, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar gospodarstva Davor Štern. ZAGREB - Predstavnici Vlade i sindikata javnih djelatnosti potpisali su danas Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama kojim se utvrđuju prava i obveze oko 100.000 zaposlenika na koje se primjenjuje Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika, odnosno koji plaće dobivaju iz državnog proračuna. Kolektivnim ugovorom nije uređeno pitanje plaća zaposlenika, već je utvrđeno da će se ono urediti aneksom ugovoru, o čemu predstavnici Vlade i sindikata trebaju početi pregovarati najkasnije do 1. srpnja ove godine. Govoreći u ime sindikata, tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske Krešimir Rožman ocijenio je ugovor kao važan napredak, ali je istaknuo da će pravi posao početi 1. srpnja, kada počinju pregovori o plaćama. ZAGREB - Dvodnevni okrugli stol s hrvatskom Vladom, koji je okupio više od 120 predstavnika zapadnih korporacija, banaka i financijskih institucija, završio je danas popodne s radom. Potpredsjednik "The Economist Conferencesa" William Crisp kazao je da je zaključak da postoji prostor za partnerstvo na temelju komercijalnih interesa, te da financijsko-pravna infrastruktura za takva ulaganja postoji. Po riječima potpredsjednika Creditanstalta, jednog od pokrovitelja skupa, Gabriela Delachera jasno je rečeno da su strani ulagači dobro došli u Hrvatsku te da je, zbog znatnog smanjenja rizika, u zadnje vrijeme zamjetan veliki porast stranih ulagača. Nastavi li se tako i uz dobru infrastrukturu Zagreb bi mogao postati financijskim središtem za razvoj cijele regije, ocijenio je Delacher. ZAGREB - Predsjednik Hrvatske kršćanske demokratske stranke (HKDS) Ivan Keglević izvijestio je na današnjoj konferenciji za novinare da je prijedlog HKDS-a o uvjetima koje treba zadovoljavati gradonačelnik Zagreba "ostavio vrlo dobar dojam na oporbene stranke, dok ga je vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u potpunosti prihvatila". HKDS predlaže da se gradsko poglavarstvo formira u omjeru 60:40 u korist oporbe, a da HDZ predloži gradonačelnika koji bi trebao biti nestranačka osoba. Keglević je precizirao da je HKDS o svom prijedlogu razgovarao s predstavnicima HSS-a, SDP-a, HSLS-a i HND-a, te da raduje što su ga u načelu, osim HND-a, podržale, iako niti jedna od tih stranaka nije u potpunosti prihvatila taj prijedlog. (Hina) mi mć 171848 MET may 96

(Hina) mi mć

An unhandled error has occurred. Reload 🗙