LJUBLJANA, 16. svibnja (Hina-Luka Fiamengo) - Već 1250 godina
vjerujemo u jednog Boga i ispovijedamo svoju vjeru prema
nicejsko-carigradskom obrascu, a primanje kršćanstva i kasnije
vjernost Petrovu nasljedniku bitno su definirali naš kulturni ali i
narodni identitet, spremno tvrde današnji slovenski katolici.
Oni se suprotstavljaju tezama kako je za formiranje nacionalnog
slovenskog identiteta bio važniji protestantizam u vrijeme Primoža
Trubara, kada su Slovenci dobili prve knjige na narodnom jeziku. To je
istina, ali istina je i to da bismo kao protestanti bili bez teškoća
germanizirani, kako se to dogodilo Slavenima u istočnoj Pruskoj,
navode kroničari katoličanstva.
Primanje kršćanstva kod Slovenaca vezuje se uz biskupe u gradu
Aquileia (danas u sjeverozapadnoj Italiji), gdje je u vrijeme prvog
vala njihova naseljavanja na sadašnji teritorij bilo jako crkveno
središte, no presudno je bilo i djelovanje irske misionarske škole s
područja bavarske salcburške biskupije, te djelovanje braće Ćirila i
Metoda u Moravskoj u 9. stojeću, u koje vrijeme nastaju i Brižinski
spomenici, prvi tragovi slovenske pismenosti.
Više od osamsto originalnih papinskih povelja koje se čuvaju u
arhivima triju slovenskih biskupija svjedoče o zanimljivoj povijesti
odnosa Slovenaca i Vatikana. "I to unatoč tome što nismo imali
vlastitih kraljeva i careva kojima bi pape slali krune", komentiraju
povjesničari.
Današnji glavni grad Slovenije Ljubljanu Papa Pio II. već je 1462.
potvrdio u biskupsko središte, Janez XXIII podignuo ga je u rang
nadbiskupije, a Pavao VI u metropoliju. Sveta Stolica je Republiku
Sloveniju kao suverenu državu priznala 13. siječnja 1992., a 24. lipnja
iste godine imenovala i prvog apostolskog nuncija. Posjet Ivana Pavla
II, koji se odvija pod motom "Sveti oče, potvrdi nas u vjeri", Slovenci
zato doživljavaju kao najveći duhovni događaj ali i krunu povijesnih
veza sa Svetom Stolicom.
(Hina) fl br
161519 MET may 96
(Hina) fl br