VETERINARSTVO: STANJE ZARAZNIH BOLESTI - STABILNO

ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - U posljednjih mjesec i pol, odnosno dva mjeseca, u Hrvatskoj je, kada je u pitanju svinjska kuga, ali i ostale zarazne bolesti stanje stabilno i zadovoljavajuće, kazao je, osvrćući se na nedavne vijesti o pojavi svinjske kuge i privremeno zatvaranje pojedinih stočnih sajmova, republički veterinarski inspektor Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva mr. Mate Brstilo. Upitan za eventualne novosti oko "kravljeg ludila", mr. Brstilo je izjavio da se odgovorno može ustvrditi da te bolesti u Hrvatskoj nema, te da se stanje redovito prati. #L# Protekle je godine bilo dosta problema sa svinjskom kugom, počevši od srpnja kada su u istočnoj Slavoniji, na granici s okupiranim dijelom Hrvatske, zabilježeni prvi slučajevi. Širenju bolesti, naglasio je, pridonijelo je nekontrolirano prevoženje svinja i njihov loš imunitet, budući da ih znatan broj nije bio cijepljen. Glavni je razlog necijepljenja loše imovinsko stanje seljaka, kojima zakonska obveza o cijepljenju svinja najmanje dva puta na godinu predstavlja znatno materijalno opterećenje. Od veljače do zaključno sredine ožujka ove godine slučajevi svinjske kuge zabilježeni su u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, te Zagrebačkoj županiji, odnosno na području bivše općine Vrbovec, ali zahvaljujući poduzetim mjerama, nepopularnoj zabrani prevoženja svinja, te zabrani održavanja sajmova, bolest je zaustavljena, kazao je republički veterinarski inspektor. Ukupno gledajući u prošloj i prva tri mjeseca ove godine, svinjska kuga pojavila se u osam županija, odnosno u 141 žarištu. Da bi se širenje bolesti zaustavilo, eutanizirano je i neškodljivo uklonjeno oko 2900 svinja. Upitan može li se Hrvatskoj, u slučaju svinjske kuge, ponoviti "epizoda" slična onoj sa slinakvom i šapom od prije nekoliko godina, te kakva je situacija sa zaraznim bolestima u ostalim državama, mr. Brstilo je ponovio da je "epizoda" sa slinavkom i šapom Hrvatskoj bila podmetnuta i da te bolesti, a to se, dodao je, kasnije i pokazalo, nismo ni imali. Istaknuo je nadalje da se pojava svih bolesti, osobito onih s A-liste Međunarodnog kodeksa o zdravlju životinja (najopasnijih bolesti), neprestano prate i da ih je Hrvatska kao članica osobito sa A-liste dužna prijaviti. Hrvatska ne skriva zarazne bolesti, u našem je interesu svaku bolest prijaviti, kazao je mr. Brstilo. Stanje zaraznih bolesti u Europi, u posljednjih nekoliko godina je nepovoljno, a to se odnosi i na svinjsku kugu, kazao je mr. Brstilo, dodajući da Hrvatska, izuzev povremeno svinjske kuge, nije imala problema s bolestima s A-liste. To se, primijetio je, ne može reći za velik broj europskih zemalja, znatno bogatijih od Hrvatske, u kojima se gotovo konstantno bilježe opasne bolesti poput slinavke i šapa, tzv. "kravljeg ludila", i drugih. U Italiji npr. gotovo nema godine kada se ne pojavi nekoliko opasnih bolesti s A-liste. Govoreći o stanju ostalih zaraznih bolesti, mr. Brstilo je upozorio da je borba protiv bjesnoće trajan problem, kao što je to slučaj u cijelom svijetu. Navodeći mjere koje Hrvatska poduzima u sprečavanju njezina širenja, kazao je da je prijeko potreban oprez i pridržavanje određenih mjera, među njima i cijepljenja. Zamoljen da kaže eventualne novosti oko pojave tzv. "kravljeg ludila", mr. Brstilo je naglasio kako je riječ o bolesti koju trebaju respektirati sve stručne službe, pa i šira javnost, iako znanstveno još nije dokazana veza između pojave te bolesti kod goveda i čovjeka. Podsjetivši da je bolest, osim u Velikoj Britaniji, zabilježena i u više europskih zemlja, izjavio je da se odgovorno može ustvrditi da te bolesti u Hrvatskoj nema, te da se stanje redovito prati. Hrvatska tu bolest prati zadnjih osam do deset godina i poduzeto je sve kako bi se spriječilo, da se iz područja u kojima se bolest pojavila, a osobito iz Velike Britanije, uveze u Hrvatsku nešto što bi tu bolest moglo kod nas prenijeti, bilo žive životinje, meso ili prerađevine, rekao je, među ostalim, mr. Brstilo. (Hina) bm dd 161043 MET may 96