ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O ZAKONU O OPROSTU

ZAGREB, 15. svibnja (Hina) - Predloženi zakon o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema otvara teška moralna pitanja, no pobjednici daju oprost, a za donošenje zakona postoje opravdani razlozi, rekao je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović na kraju današnje rasprave o tom zakonskom prijedlogu na sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Zastupnici su u raspravi isticali da je opraštanje jedna od najvećih moralnih kategorija, ali i upozoravali na dvojbu - kome i što oprostiti. U raspravi je, naime, ukazuno da srpska strana nije previše spremna na suradnju, a isto tako podsjećalo se na zločine počinjene u agresiji na Hrvatsku te na više od dvije tisuće nestalih hrvatskih branitelja i civila čija je sudbina još uvijek nepoznata. #L# Mirna reintegracija trenutno je najvažniji cilj hrvatske države, a ovaj zakon predložen je u cilju mirne reintegracije, povratka prognanih i demilitarizacije, rekao je ministar Šeparović dodajući da će Vladi predložiti prihvaćanje svih amandmana. Posebno je naglasio da su od oprosta izuzeti počinitelji krivičnih djela koje je Hrvatska dužna kazniti po odredbama međunarodnog kaznenog prava, te počinitelji najtežih oblika kaznenih djela protiv Republike Hrvatske. Nema oprosta, pomilovanja ili abolicije za počinitelje ratnih zločina, poručio je uz ostalo, ministar Šeparović. Milan Đukić (SNS) bio je izrijekom protiv odredbe po kojoj se zakon odnosi samo na područje hrvatskog Podunavlja, a ne i cijele Republike Hrvatske te stoga predlaže donošenje općeg zakona o oprostu. Zakon o amnestiji, dodao je, mora se provoditi uz kontrolu međunarodnih organizacija. Damir Kajin (IDS) podržao je amandmane Odbora za zakonodavstvo predlažući da bi se u naslovu trebale pobrojiti općine na koje bi se predloženi zakon odnosio. Također smatra potrebnim precizirati pojam prebivališta, odnosno da se oprost odnosi na osobe koje su do 4. kolovoza 1995. imale prebivalište na tom području, jer, pojasnio je, nakon 'Oluje' došlo je do demografske promjene pa bi se moglo dogoditi da to utječe i na skorašnje izborne rezultate. Zastupnik manjina Miroslav Kiš ocijenio je da donošenje predloženog zakona treba uvjetovati mirnom reintegracijom čime bi se, mišljenja je, otklonilo opravdano negodovanje hrvatskih prognanika. Zastupnik manjina Njegovan Starek istaknuo je kako je došlo do miješanja vrijednosti, pa tako na jednoj strani su tisuće ubijenih, ranjenih, nestalih, zatočenih i prognanih, a na drugoj strani onih kojima bi po ovom zakonu trebalo oprostiti, a krivci su za njihove sudbine. Nezavisni zastupnik Ivan Gabelica ustvrdio je kako je opraštati kršćanska vrijednost, ali opraštati u svoje ime, a ne u ime čitavog naroda. Nitko od nas ne može tražiti da praštamo u ime čitavog naroda, kazao je Gabelica. "Ako hrvatski Sabor donese predloženi zakon bit će to velikodušni akt, jer Srbi nisu pokazali dobru namjeru da promjene svoje stavove", zaključio je Gabelica. Podržavajući donošenje zakona uz prihvaćanje amandmana Odbora za zakonodavstvo zastupnica Jadranka Kosor (HDZ) je kazala da su iz tog zakona izuzeti oni koji moraju odgovarati za masakr na Ovčari, za silovanja žena i muškaraca i oni koji su činili zločine nepojmljive ljudskoj vrsti. Oni moraju odgovarati kako se ne bi dogodilo da jednog dana svoje žrtve gledaju s podsmjehom, zaključila je Kosor. Boris Kandare (HSP) smatra da se oprostiti ne može onima koji su sustavno onemogućavali osamostaljivanje hrvatske države. Parafrazirajući Antu Starčevića, koji je kazao: "hrvatski narod ima dvije velike mane - brzo zaboravlja i oprašta", Kandare je kazao kako ovaj puta Hrvati ne bi smjeli olako i bez uvjeta oprostiti srbokomunističkom agresoru. Zlatko Kramarić (HSLS) istaknuo je kako treba razjasniti pojam prebivališta i točno utvrditi na koga se zakon odnosi, jer Hrvatska mora početi braniti svoj interes. Đuro Perica (HDZ) podsjetio je da je današnji dan Spomendan na žrtve Bleiburga i Križnoga puta. Drugi put pred hrvatskim je Saborom zakon o oprostu, a koliko ćemo puta, pitao je, još imati takvih zakona. Ovo je teška moralna i politička dilema, no treba oprostiti onima koji su ostali u Hrvatskoj i prihvatili je kao svoju domovinu, poručio je Perica. Vlado Jukić (HSP) izrazio je suglasnost sa stajalištima svoga Kluba naglašavajući da oni kojima treba oprostiti trebaju tražiti taj oprost. Predloženi zakon ocijenio je neprihvatljim. Srećko Bijelić (HNS) predložio je podržavanje zakona. Veselin Pejnović (SNS) bio je mišljenja da predloženi zakon ne treba donositi u sadašnjem sadržaju, ocjenjujući da će on biti predmet ustavnih tužbi, a polazeći od pretpostavke da su svi građani ravnopravni. (Hina) sšh/bm ds 151305 MET may 96