ČORNOBILJ: 3650 DANA POSLIJE

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - "Trideset kilometara oko čornobiljskog rekatora nalazi se 76 pustih naselja: dva grada i 74 drevna ukrajinska sela: na njihovim mjestima većinom se nalaze hrpe plodne ukrajinske zemlje crnice koje su imale spriječiti daljnje širenje radijacije; na sredini sela uzdižu se veliki križevi koji nekadašnjim mjestima daju značaj grobalja. Okolo ptice pjevaju, kroz korov i drveće koji su izrasli posvuda okolo krstare podivljali psi, koji su uz divljač najčešći stanovnici prostora koji je prije katastrofe napučivalo 130 tisuća Ukrajinaca". Ovu sliku zapaženu za nedavnog posjeta Čornobilju prenijeli su danas novinarima na konferneciji za tisak u Zagreb, u povodu desete obljetnice čornobljiske katastrofe, povjerenici ukrajinskog parlamentarnog izaslanstva. #L# Uz obilježavanje desete obljetnice nesreće u Nukleranoj elektrani Čornobilj, Ujedinjeni narodi proglasili su 1996. godinom Čornobilja. Ukrajina je u protekle tri godine iz svog proračuna izdvojila više od 3 milijarde dolara za saniranje nesreće, što je nedostatno. Članovi ukrajinskog Parlamanta procjenjuj da je potrebno još najmanje pet milijardi dolara za saniranje 200 tona radioaktivne smjese u četvrtom rekatoru, uklanjanje 800 tona istrošenog goriva, zatvaranje elektrane i sprečavanje daljenjeg širenja radioaktivnosti s mjesta nesreće. Ukrajinski parlamentarci, potpomognuti Hrvatsko-ukrajinskim društvom iz Zagreba, zataražili su pomoć od hrvatske javnosti u promicanju istine o katastrofi u svijetu, s ciljem da se otklone njezine posljedice za koje Ukrajina sama nema snage. Oni su se zahvalili na toplom prijamu u Hrvatskoj i naglasili višetruke veze Hrvatske i Ukrajine. Od havarije rekatora do danas smrtno je stradalo 120 tisuća ljudi, dok su zdravstvene, socijalne, gospodarske i ekološke posljedice nesagledive, kazao je ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Anatolij Šostak. Zamjenik predsjednika Povjerenstva Parlamanta Ukrajine za čornobiljsku katastrofu Genadij P. Dolženko kazao je da blizu milijun ukrajinske djece, što predstavlja šestinu od ukupnog broja djece te zemlje, osjeća ozbiljne zdravstvene probleme, a da se učestalost oboljenja djece povećala s dvadeset na sedamdeset posto. Na oko 52 tisuće četvornih kilometara zemljišta bilježi se radijacija od jednog Cirija po četvornom kilometru, dok na naposrednom pojasu od oko dvije tisuće četvornih kilometara oko reaktora, radijacija iznosi između 20 i 300 Cirija po četvornom kilometru. Unatoč svemu, na tom prostoru i dalje živi oko 650 obitelji. Ukrajinska vlada pokrenula je 1989. iseljevanje pučanstva iz druge zone oko Čornobilja (radijacija oko 15 Cirija po četvornom kilometru), ali zbog fincijskih nemogućnosti taj je postupak još u tijeku. Onamo i dalje žive ljudi, rađaju se djeca i problemi nastaju u većoj mjeri nego što ih možemo otkloniti, kazao je član povjerenstva ukrajinskog Parlamenta Mihajlo M. Borisjuk. "Kad bi mogli izdvojiti 25 posto državnog proračuna, riješili bismo većinu problema, ali mi možemo odvojiti tek 5 posto", kazao je Borisjuk. Priključujući se pomoći, Hrvatsko-ukrajinsko društvo pozvalo je hrvatsku javnost da podrži prijeteljsku Ukrajinu te uplati pomoć na račun čiji će broj Društvo obznaniti ovih dana. Prema podacima Hrvatskog nukleranog društva, za nekoliko dana iz otvorene i uništene jezgre reaktora oslobodilo se oko 50 milijuna Cirija radioaktivnog materijala u atmosferu. Računa se da je to oko milijun puta više nego u elektrani Otok Tri Milje u SAD, ali oko 20 puta manje od emitiranja u atomosferu od svih pokusa nukelarnog oružja do 1963. Za kratkoročne učinke zračenja na stanovništvo oko Čornobilja važan je radioizotop jod-131 (vrijeme poluraspada oko 8 dana), a za dugoročne učinke radioizotop cezij-137 (vrijeme poluraspadaoko 30 godina). Inače, jedan Ciri predstavlja količinu radioaktivne supstance u kojoj se raspada 3,7 puta deset na desetu atoma u sekundi. (Hina) li ds 291443 MET apr 96