MINISTRI GRANIĆ I ŠEPAROVIĆ O USTAVNOM ZAKONU O SURADNJI S HAŠKIM SUDOM

HAŠKIM SUDOM ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku 7. sjednice otpočeo je raspravu o Konačnom prijedlogu ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom. O predloženom zakonu, koji je od temeljnog interesa za Republiku Hrvatsku, uvodno je u ime predlagatelja - hrvatske Vlade, govorio ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. Potom se zastupnicima obratio potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, a svoje stavove iznijeli su i predstavnici svih klubova zastupnika. #L# Ministar pravosuđa Miroslav Šeparović podsjetio je da je Međunarodni kazneni sud osnovan Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN 827 kojom je potvrđen Statut MKS-a. Rezolucija je donijeta temeljem poglavlja 7. Povelje UN koja obvezuje sve članice UN, pa čak i države koje to nisu. Stoga, rekao je Šeparović, neizvršavanje ovih obveza moglo bi imati teške i ozbiljne posljedice za svaku državu, pa i Hrvatsku. Donošenjem ovog ustavnog zakona Hrvatska udovoljava međunarodno-pravnim obvezama te sukladno svom Ustavu i već ranije iskazanoj političkoj volji uređuje i omogućuje suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom. Istodobno, kazao je Šeparović, Hrvatska ovim dio svojih ovlasti, utvrđenih Ustavom, prenosi jednoj međunarodnoj organizaciji. Ministar Šeparović je također kazao da je u odnosu na prvo čitanje u konačni prijedlog zakona unijeto niz prijedloga Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe i pojedinih saborskih zastupnika. Provedena je izmjena članka 13 kojom se uređuje slučaj privremenog uhićenja i izdavanja tjeralice, kako nadležnog tijela u RH tako i MKS. Uređeno je i pitanje žalbe protiv odluke suda u Republici Hrvatskoj o odbijanju zahtjeva MKS-a za predaju okrivljenika. Šeparović je istaknuo da je usvojen i prijedlog da se kao razlog zbog kojih ministar pravosuđa može odgoditi privremeno predaju okrivljenika navodi i bolest okrivljenika. Prihvaćena je i primjedba Odbora za pravosuđe koja se odnosila na postavljanje branitelja po službenoj dužnosti, pa je tako precizirano kako okrivljenik uvijek mora imati branitelja, te će mu sud branitelja postaviti po službenoj dužnosti, ako ga sam ne uzme. Obraćajući se zastupnicima potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić istaknuo je da je suradnja sa Sudom u Haagu, odnosno donošenje ovog zakona glavna međunarodna obveza RH koja proizilazi iz rezolucija Vijeća sigurnosti te Daytonskih i Pariških sporazuma. Dr. Granić je istaknuo da je Sud u Haagu osnovan s temeljnim ciljem suđenja zločinu i utjecaja na stabilizaciju u cijeloj regiji, a jasno je, napomenuo je, "da su moguće i politizacije suda iako je svaki tužitelj i sudac neovisan u svom djelovanju". Međutim, treba napomenuti da odbijanje suradnje i nedonošenje zakona donose promptne, ozbiljne posljedice po RH, i to ne samo što se tiče ulaska u Vijeće Europe i druge europske integracije, već i suradnje s Europskom unijom, PHARE programom te blokiranje cjelokupne suradnje na polju financija i strateške suradnje sa Sjedinjenim Državama i svim drugim međunarodnim čimbenicima, naglasio je ministar Granić. "Svi su elementi koji govore o tome da je jedino racionalno prihvatiti suradnju s Haaškim sudom, odnosno donijeti predloženi zakon, sa svim onim prijedlozima koji ga poboljšavaju, a ne diraju u temelje Statuta Međunarodnog kaznenog suda. Donošenje tog zakona sasvim će sigurno doprinijeti stabilnosti i ugledu Republike Hrvatske", kazao je ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. (Hina) sšh ds 181253 MET apr 96