ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske akademik Vlatko Pavletić prigodnim je govorom pozdravio predsjednika Republike Makedonije Kiru Gligorova i njegovu suprugu u velikoj vijećnici Sabora, gdje se visoki
gost obratio zastupnicima.
ZAGREB, 12. travnja (Hina) - Predsjednik Sabora Republike Hrvatske
akademik Vlatko Pavletić prigodnim je govorom pozdravio predsjednika
Republike Makedonije Kiru Gligorova i njegovu suprugu u velikoj
vijećnici Sabora, gdje se visoki gost obratio zastupnicima. #L#
Govor akademika Pavletića prenosimo u cijelosti:
"U ime Sabora Republike Hrvatske i svih vas, ovdje okupljenih,
sabornika pozdravljam njegovu Ekscelenciju predsjednika Republike
Makedonije gospodina Kiru Gligorova i želim mu ugodan boravak u našoj
sredini.
Pred nama je ugledni državnik dugog iskustva i velikih zasluga za
ostvarenje makedonskog sna - samostalne, suverene, suvremene
Makedonije.
Sveze među našim narodima nisu ničim opterećene i sve što Hrvati o
Makedoncima i Makedonci o Hrvatima danas mogu reći jest samo dobro.
U Kraljevini Jugoslaviji sve je makedonsko, kao i hrvatsko,
prešućivano, potiskivano i zatirano - od jezika do književnosti - kao
i sve druge znakovite sastavnice narodnoga identiteta. Tada su mnogi
makedonski intelektualci nalazili utočište u Zagrebu. Uostalom, u
nedalekom Samoboru tiskana je 1939. godine temeljna knjiga makedonskog
jezika i književnosti 'Beli mugri' Koče Racina.
Još nešto povezuje naša dva naroda: nemogućnost da osiguraju
egzistenciju u domovini. To je bio razlog brojnog i dugogodišnjeg
iseljavanja Hrvata i Makedonaca.
Nakon 1945. uspostavljene su kulturne sveze umjetnika i uopće
intelektualaca obaju naroda.
Onemogućeni da rade u Hrvatskoj, neki su hrvatski znanstvenici i
umjetnici našli prijateljsko utočište u Skopju, kao na pr. veliki
dirigent Lovro Matačić.
U novijoj pak povijesti, nerijetko su se zajedno našli predstavnici
obaju naroda u nastojanju da se sve jače tenzije u Jugoslaviji
razrješe dogovorima. U tom se smislu sjećamo podrške koja je dolazila
iz Skopja potkraj šezdesetih godina, kad je Hrvatska jasno dala do
znanja kako biše neće podnositi srpsku hegemoniju.
U odlučnim momentima raspleta jugoslavenske krize godine 1990.
predstavnici Hrvatske i Makedonije našli su se na istoj strani
oduprijevši se velikosrpskom nastojanju promjene Ustava iz 1974. i
stvaranja treće centralističke Jugoslavije u kojoj bi još više ojačala
dominacija Beograda.
U samom raspadu Jugoslavije Hrvatska je svoju nezavisnost morala
braniti i izboriti u ratnom sukobu nakon agresije na Hrvatsku.
Zahvaljujući uspješnoj obrani i ratnom uspjehu Hrvatske stvoreni su
uvjeti u kojima je u isto vrijeme i makedonski narod napokon
samostalan, u vlastitoj državi, a sve to na miran način. Tome je
pridonijela i Vaša, Ekselencijo, razborita i umješna politika. Atentat
na Vas, koji hvala Bogu nije uspio, potresao je i nas u Hrvatskoj jer
je to bio atentat i na slobodu makedonskog naroda za koju ste se
toliko zalagali.
Hrvatska i Makedonija su danas neovisne države, upućene na
gospodarsku i političku suradnju u duhu prijateljstva.
S pravom očekujemo uzajamnost u suradnji s međunarodnim
organizacijama na putu u dogradnji demokratskog društva, napose u
postupku sukcesije imovine bivše Jugoslavije. Dosadašnje kulturne,
gospodarske i političke sveze naših naroda ne treba samo obnavljati i
njegovati, već ih valja osnaživati u obostranom interesu.
I Vaš dolazak i boravak u hrvatskome Saboru, Ekselencijo, shvaćamo i
tumačimo upravo u takvom kontekstu.
A sega, Ekselencijo, počituvan gospodin predsedatele na Republika
Makedonija, ve molam da mu se obratite na Sobranjeto na Republika
Hrvatska. Povelete na govornicata", rekao je na kraju govora
predsjednik hrvatskog Sabora akademik Vlatko Pavelić.
(Hina) pp ds
121515 MET apr 96
(Hina) pp ds