ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Aleksandar Milošević u članku "Politički razbor" piše o prihvaćanju Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Premda je taj potez naišao na protivljenje
pojedinih čimbenika u Hrvatskoj, jer on, navodno, znači kršenje Ustava i odricanje od političkog i pravnog suvereniteta, autor navodi i proturazlog sadržan u izjavi dr. Mate Granića, koji je rekao "da bi se Hrvatska, ne usvoji li taj zakon, mogla do daljnjega isključiti iz procesa primanja u Vijeće Europe, a odnosi 'sa strateškim partnerom SAD dramatično bi se poremetili...'.
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Aleksandar Milošević u članku "Politički
razbor" piše o prihvaćanju Ustavnog zakona o suradnji Republike
Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Premda je taj
potez naišao na protivljenje pojedinih čimbenika u Hrvatskoj, jer on,
navodno, znači kršenje Ustava i odricanje od političkog i pravnog
suvereniteta, autor navodi i proturazlog sadržan u izjavi dr. Mate
Granića, koji je rekao "da bi se Hrvatska, ne usvoji li taj zakon,
mogla do daljnjega isključiti iz procesa primanja u Vijeće Europe, a
odnosi 'sa strateškim partnerom SAD dramatično bi se poremetili...'.
#L#
(...) Stvar je, dakle, političkog razbora da hrvatski parlament
usvoji taj zakon, unatoč protivljenju i u redovima dijela zastupnika.
Ne samo zbog primanja u Vijeće Europe i dobrih odnosa sa SAD, nego i
zbog toga, što će na taj način pokazati zrelost člana međunarodne
zajednice. Prihvaćajući se članstva u Ujedinjenim narodima, koji su
osnivač Haaškog tribunala, Hrvatska se odrekla dijela suvereniteta baš
kao i ostale članice svjetske organizacije. To, što u slučaju
Međunarodnog suda u Haagu Hrvatska mora donijeti zakon koji omogućava
da se njenim građanima sudi izvan državnog teritorija, ne smije biti
razlogom hrvatske suzdržanosti. Već sutra se može dogoditi da na nekom
drugom međunarodnom sudu netko od hrvatskih sudaca bude u ulozi
djelitelja pravde, a da neka treća zemlja mora tom tribunalu predati
svoje građane. Sigurno da bi u takvoj prilici Hrvatska s pravom
zahtijevala poštivanje međunarodnih normi i obveza. Od nje se, u ime
razbora i mjesta koje ima kao regionalna sila, očekuje da političkom
mudrošću učini važan i hrabar korak. Uostalom, međunarodni tribunal je
eksteritorijalan, on nije djelitelj nacionalne pravde pa pojavljivanje
hrvatskih građana pred tom sudskom institucijom ne znači njihovo
izručivanje nekoj trećoj zemlji.
Konačno, ali ne najmanje važno, usvajajući zakon o suradnji s haaškim
sudom, Hrvatska stječe sve moralne i međunarodnopravne pogodnosti da
odlučno zahtijeva da se pred lice pravde u Haag izvedu svi koji su
tijekom Domovinskog rata i ratnih sukoba u BiH, počinili zločine na
štetu Hrvatske i Hrvata", piše Aleksandar Milošević.
(Hina) sp
110823 MET apr 96
(Hina) sp