FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VJESNIK: "POLITIČKI RAZBOR"

Autor:
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Aleksandar Milošević u članku "Politički razbor" piše o prihvaćanju Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Premda je taj potez naišao na protivljenje pojedinih čimbenika u Hrvatskoj, jer on, navodno, znači kršenje Ustava i odricanje od političkog i pravnog suvereniteta, autor navodi i proturazlog sadržan u izjavi dr. Mate Granića, koji je rekao "da bi se Hrvatska, ne usvoji li taj zakon, mogla do daljnjega isključiti iz procesa primanja u Vijeće Europe, a odnosi 'sa strateškim partnerom SAD dramatično bi se poremetili...'.
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - Aleksandar Milošević u članku "Politički razbor" piše o prihvaćanju Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Premda je taj potez naišao na protivljenje pojedinih čimbenika u Hrvatskoj, jer on, navodno, znači kršenje Ustava i odricanje od političkog i pravnog suvereniteta, autor navodi i proturazlog sadržan u izjavi dr. Mate Granića, koji je rekao "da bi se Hrvatska, ne usvoji li taj zakon, mogla do daljnjega isključiti iz procesa primanja u Vijeće Europe, a odnosi 'sa strateškim partnerom SAD dramatično bi se poremetili...'. #L# (...) Stvar je, dakle, političkog razbora da hrvatski parlament usvoji taj zakon, unatoč protivljenju i u redovima dijela zastupnika. Ne samo zbog primanja u Vijeće Europe i dobrih odnosa sa SAD, nego i zbog toga, što će na taj način pokazati zrelost člana međunarodne zajednice. Prihvaćajući se članstva u Ujedinjenim narodima, koji su osnivač Haaškog tribunala, Hrvatska se odrekla dijela suvereniteta baš kao i ostale članice svjetske organizacije. To, što u slučaju Međunarodnog suda u Haagu Hrvatska mora donijeti zakon koji omogućava da se njenim građanima sudi izvan državnog teritorija, ne smije biti razlogom hrvatske suzdržanosti. Već sutra se može dogoditi da na nekom drugom međunarodnom sudu netko od hrvatskih sudaca bude u ulozi djelitelja pravde, a da neka treća zemlja mora tom tribunalu predati svoje građane. Sigurno da bi u takvoj prilici Hrvatska s pravom zahtijevala poštivanje međunarodnih normi i obveza. Od nje se, u ime razbora i mjesta koje ima kao regionalna sila, očekuje da političkom mudrošću učini važan i hrabar korak. Uostalom, međunarodni tribunal je eksteritorijalan, on nije djelitelj nacionalne pravde pa pojavljivanje hrvatskih građana pred tom sudskom institucijom ne znači njihovo izručivanje nekoj trećoj zemlji. Konačno, ali ne najmanje važno, usvajajući zakon o suradnji s haaškim sudom, Hrvatska stječe sve moralne i međunarodnopravne pogodnosti da odlučno zahtijeva da se pred lice pravde u Haag izvedu svi koji su tijekom Domovinskog rata i ratnih sukoba u BiH, počinili zločine na štetu Hrvatske i Hrvata", piše Aleksandar Milošević. (Hina) sp 110823 MET apr 96

(Hina) sp

An unhandled error has occurred. Reload 🗙