PARIZ, 3. travnja (Hina) - "Cogito, ergo sum" - "Mislim, dakle postojim" - mudra definicija koja se još uvijek, 400 godina nakon što je Rene Descartes rođen, upotrebljava kao naznaka one posebne karakteristike kojom se ljudi razlikuju
od drugih živih bića, a kada ju je ovaj francuski filozof 17. stoljeća izrekao bila je jedan posve nov, revolucionaran način razmišljanja.
PARIZ, 3. travnja (Hina) - "Cogito, ergo sum" - "Mislim, dakle
postojim" - mudra definicija koja se još uvijek, 400 godina nakon što
je Rene Descartes rođen, upotrebljava kao naznaka one posebne
karakteristike kojom se ljudi razlikuju od drugih živih bića, a kada
ju je ovaj francuski filozof 17. stoljeća izrekao bila je jedan posve
nov, revolucionaran način razmišljanja. #L#
Za ovu je godinu - u čast tom velikom filozofu, matematičaru i
znanstveniku rođenom 31. ožujka godine 1596. - planirano izdavanje
prigodnih knjiga, održavanje mnogih simpozija i izložaba, zatim
izvedbe kazališnih djela i koncerata te izdavanje komemorativnih
poštanskih maraka.
Descartesa se, piše novinar AP-a Marilyn August, smatra ocem moderne
filozofije jer je, kao čovjek srednjega vijeka, posegnuo dublje u
misao, zaobišavši tada isključivo oslanjanje na vjeru, i postavio
racionalnu misao kao temeljni kamen svakog razmišljanja te tako
osnovao ono što moderni francuski filozof Andre Glucksmann naziva
"filozofijom zdravog razuma".
Kod suvremenika je svojim multiaspektnim djelima izazivao divljenje i
ostavio trajan utjecaj na sve generacije filozofa, uključujući i
Voltairea, prema kojemu je Descartes "vratio vid slijepima".
Pamti ga se po glasovitu djelu "Rasprava o metodi" (1637) i njegovoj
"kartezijanskoj sumnji" ili "kartezijanskoj logici", metodi kojom
pokušava definirati materiju takozvanom "objektivnom potragom za
pouzdanim dokazima koja dovodi do određenih zaključaka".
Za njega su tijelo i um dva odvojena entiteta koji funkcioniraju kao
dva paralelna ali nezavisna sata koji kucaju istodobno.
Danas, međutim, pridjev "kartezijanski" ima neke negativne konotacije
jer je, s vremenom, poprimio neka druga značenja. Tako ga, piše
Francois Azouvi u dnevnom listu "Le Monde", neki prevode kao krutost,
dok drugi misle da označava konzervativizam ili sitnu buržoaziju. U
svakom slučaju, za svakoga to znači "francuski".
Drugi filozofi ističu važnost Descartesove zaostavštine u kojoj,
prema Jean-Jacquesu Demorestu, znanstveniku i počasnom profesoru
sveučilišta u Arizoni, najvažniju ulogu zauzima njegovo inzistiranje
na pronalaženju dokaza, jasnom objašnjenju i obveznom preispitivanju
kao preduvjetima za donošenje bilo kakvih sigurnih zaključaka.
On je začetnik moderne znanosti kakvom je mi danas znamo, s naglaskom
na istraživanja i pouzdane dokaze kao najvažnije sastavne dijelove
potrage za istinom, ističe novinar AP-a.
Iako njegovo ime nose mnoge ulice, škole i javne zgrade u Francuskoj,
malo je nematematičara koji znaju da je Descartes veliki doprinos dao
i geometriji, algebri i matematičkom računu. Zahvaljujući njegovu
konceptu koordinata, danas se likove i oblike može matematički
prikazati.
"Njegova se razmišljanja odražavaju na sve discipline koje se
zasnivaju na matematici - na fiziku, kemiju, ekonomiju, inženjering i
biologiju", kaže Chaim Levendel, matematičar i kompjutorski inženjer
iz Chicaga.
Rene Descartes rođen je u selu La Haye u dolini Loire kao sin plemića
nižeg reda. Pohađao je prestižnu Jezuitsku školu i sudjelovao u
slavlju Galileova otkrića Jupiterovih planeta godine 1611.
(Hina) gt fs
031353 MET apr 96
(Hina) gt fs