BRITANSKI RADIO - BBC
27. III. 1996.
Pregled tiska
The Times ukratko prenosi izvješće agencije Reuters koja javlja o
jučerašnjem svjedočenju pred međunarodnim sudom za ratne zločine u
Haagu vukovarske liječnice Vesne Bosanac. Liječnica koja je vodila
vukovarsku bolnicu tijekom opsade 1991. godine svjedočila je tijekom
saslušanja u procesu protiv srpskih časnika koji se nisu obazirali na
njezine pozive da prestanu svakodnevna bombardiranja. Ona je
svjedočila protiv Mile Mrkšića, Miroslava Radića i Veselina
Šljivančanina, optuženih za ubojstvo 261 Hrvata, izvučenih iz bolnice
nakon što su srpske snage zauzele grad studenoga 1991. godine. Uvijek
kad govorim o Vukovaru, kazala je doktorica, osjećam da nikada nisam
onoliko uzrujana koliko bih trebala biti. Beograd je odbio izručiti
optužene srpske časnike.
The Times danas donosi i napis svoga diplomatskoga urednika Michaela
Binyona koji izvješćuje o tome kako zapreke koje stoje na putu
mirovnom procesu u Bosni ugrožavaju planirano održavanje izbora. Bijeg
Srba iz sarajevskih predgrađa, dosadašnji neuspjeh da se osigura
puštanje na slobodu svih ratnih zarobljenika te nevoljkost da se
osigura izručenje optuženih ratnih zločinaca ponukalo je zapadne
diplomate da upozore kako bi izbori u BiH dogovoreni za jesen mogli
biti ili odgođeni ili bi se od njih moglo odustati ne stabilizira li
se prekid paljbe u zemlji. Nakon moskovskoga sastanka zemalja
kontaktne skupine prošloga vikenda, Carl Bildt, predstavnik EU u
Bosni, kazao je kako će biti zaustavljena sva pomoć za obnovu zemlje
ne budu li na slobodu vrlo brzo pušteni svi zatočenici. Njegovo
upozorenje dolazi u trenutcima kada se rok određen za povratak na
demokratsku politiku čini sve manje realističnim, a pregovori o
registraciji birača te njihovim pravima nalaze se u opasnosti da
propadnu. Na moskovskom su sastanku diplomati istaknuli svoju
odlučnost da održe izbore za mjesne i nacionalne skupštine u obje
polovice Bosne u roku do rujna, kako to predviđaju Daytonski mirovni
sporazumi, no pojedinosti ovoga procesa toliko su zamršene a bošnjački
i srpski čelnici toliko ne žele ispuniti uvjete koji trebaju osigurati
slobodno glasovanje da sada čak i dužnosnice OESS-a koji su mjerodavni
za provedbu izbora počinju sumnjati u to mogu li oni biti održani.
Glavne su poteškoće zamršenost izbora koji obuhvaćaju općinska,
oblasna i nacionalna tijela, pitanje trebaju li izbjeglice glasovati u
mjestima gdje su imali prebivalište ili u mjestima u koja su pobjegli,
nužnost osiguranja slobode kretanja za kandidate na izborima te
pristup raznih oporbenih skupina raznim državnim medijima. OESS je
nevoljka da vodi izbore, a ne mogne li se 30 izbornih odbora u Bosni
dogovoriti o proceduri, Organizacija možda bude prisiljena na sebe
preuzeti organiziranje izbora. Dužnosnici britanske vlade jučer su
kazali kako su zapreke goleme, no zapadne su sile odlučne u tome da
nastave s programom izbora budući da o izborima ovisi cjelokupno
mirovno rješenje. Još jedan veliki problem predstavlja mnoštvo
stranaka kojih u bošnjačkoj federaciji ima više od 50, a u srpskom
dijelu Bosne ima ih 26. Mnoge od njih služe samo kao odskočna daska za
ambiciozne mjesne čelnike. OESS inzistira na tome da svaki kandidat na
razini federacije treba za kandidaturu prikupiti najmanje 10 tisuća
potpisa. Nije pak lako osigurati oporbenim skupinama pristup novinama
i televiziji, osobito na srpskoj strani. Osumnjičenim ratnim
zločincima po slovu Daytonskih sporazuma nije dopuštena kandidatura na
izborima. Možda će teško biti osigurati da se to i poštuje, imajući u
vidu neriješeno stanje glede procesa ratnim zločincima. K tome, dosad
je samo nekoliko zemalja dalo svoje financijske doprinose u zakladu
namijenjenu održavanju izbora čiji se troškovi procjenjuju na 32
milijuna i 600 tisuća funta. Zamjenik pročelnika misije OESS-a
priznaje kako su zapreke goleme te potvrđuje kako strane u Bosni glede
izbora slabo surađuju. Uzimajući u obzir poteškoće povezane s
prijelazima crte prekida paljbe, nacionalni su izbori vjerojatno
nemogući te će kandidati morati ići na izbore ili na srpskoj ili na
muslimansko-hrvatskoj strani. Procjeni li OESS da ne postoje uvjeti za
održanje slobodnih izbora, oni će biti odgođeni. Ako se to dogodi,
mirovne snage NATO-saveza naći će se pod snažnim pritiskom da produže
svoj mandat budući da nema drugoga mehanizma provedbe Daytonskih
sporazuma. Amerikanci su pak već naznačili kako neće ostati duže nego
što je to predviđen njihov jednogodišnji mandat, završava svoj napis u
današnjem The Timesu diplomatski urednik lista Michael Binyon.
***
'Gospodarska sloga', strukovna organizacija koja okuplja oko 10 tisuća
seljačkih gospodarstava organizator je današnjeg prosvjeda upozorenja
seljaka u Hrvatskoj. Srđana Markovića, potpredsjednika 'Gospodarske
sloge' i člana stožera za prosvjed, Rosa Grce upitala je koji su
zahtjevi seljaka?
= Traži se prvo obustava uvoza prehrambenih artikala, odnosno hrane,
jer naša domaća proizvodnja došla je na potpuno kritičnu točku i
počinju polako propadati naša gospodarstva jer su određeni posrednici
zaposjeli uglavnom cijelo tržište i oni uvoze robu iz trećih zemalja
preko BiH i bescarinski se uvozi u Hrvatsku. Jasno na toj razlici u
cijeni onda profitiraju određene skupine ljudi koje vode taj posao. Mi
tražimo prekid toga uvoza, mi tražimo da se momentalno obustavi na
mjesec dana cjelokupni uvoz prehrambenih artikala dok se ne utvrdi što
Hrvatska može sama proizvesti, a što treba i dalje uvoziti jer banane
nećemo proizvoditi, ali ćemo zato svinje, krave imati svoje. Nadalje
tražimo da se ubuduće osigura naplata propisanih carinskih pristojba
na uvoz poljoprivrednih proizvoda, koja se sada vrlo neredovito
obavlja i prolaze veliki kontingenti robe bez carinjenja. Tražimo da
se pri samom carinjenju provodi stvar vrlo striktno po propisima, a
sad imamo situaciju da masa robe uopće prođe kroz carinske postaje, a
da se niti ne pita što je i odakle je.
- Kakav će biti odjek Vaše akcije? Mislite li da će utjecati na
vladinu odluku?
= Mi se nadamo. Jutros na Saboru predsjednik Mateša je ponovio to da
je stvar u razmatranju i da će nešto Vlada u roku od osam do deset
dana pokrenuti. Sada ćemo vidjeti što će to biti i ukoliko neće biti
stvar zadovoljavajuća, onda ćemo razmišljati o jednom općem prosvjedu.
Mi sada imamo otprilike 20 posto naših potencijalnih mogućnosti na
cestama. To je od 5 do 7 tisuća ljudi s traktorima, kamionima.
Blokirano je 6 graničnih prijelaza, 28 različitih mjesta u zemlji. Mi
nismo išli na kompletnu blokadu prometa, nego na usporavanje prometa.
- Recite kakav je medijski odjek Vaše akcije?
= Ja ovoga trenutka ne mogu reći kako će to državna sredstva
informiranja interpretirati, ali svake tri minute me zovu uredništva,
od Hine do Novog lista, Slobodne Dalmacije, i svi se interesiraju kako
se stvar kreće.
(BBC)
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
27. III. 1996.
Marinko Čulić javio se iz Zagreba:
"Odluka koju su jučer donijeli bosanskohercegovački HDZ i SDA o
osnivanju dva mješovita kantona, neretvanskog i srednjobosanskog, čini
se na prvi pogled kao prva dobra vijest poslije dugo vremena s ovog
nemirnog područja. No osnivanje dva kantona ispunjavanje je slova
ženevskoga sporazuma, i to može značiti samo da dvije strane još
donekle vode računa o obvezama koje preuzmu pred međunarodnim
posrednicima. Svi drugi aspekti tog dogovora podliježu dubokoj sumnji,
počev od sudionika jučerašnjeg sastanka, kojega je s hrvatske strane
vodio novi predsjednik HDZ-a Božo Raić, poznat kao vjerni sljedbenik
Mate Bobana, a još više po svojedobnoj izjavi da se nikada u životu
nije rukovao s Muslimanom niti u buduće ima takvu namjeru. Ne znamo
jesu li ga protokolarije jučerašnjeg sastanka natjerale da ipak
napravi iznimku, ali - kako piše ovdašnji nezavisni tisak - u
posljednje vrijeme zaredali su već poznati postupci s hrvatske strane
da se i provokacijom bošnjačke strane iznudi potpuno etničko
razgraničenje u još mješovitim sredinama. Tako je Bošnjacima zabranjen
posjet groblju u Žepču, što izgleda samoubilački jer je Žepče mala
hrvatska enklava u potpunom bošnjačkom okruženju, no ne bi bilo prvi
put da se na ovaj način izaziva reakcija bošnjačke strane kako bi oni
pojačali pritisak na malobrojne Hrvate da isele, ovaj put na pusta
područja zapadne Bosne.
Dok se čeka nastavak priče o mješovitim kantonima, pozornost zaokuplja
i jedna unutarhrvatska tema kojoj je pozornica hrvatski parlament. U
Saboru danas počinje sjednica na kojoj će biti prihvaćene izmjene
kaznenih zakona kojima je cilj da se proširi nadležnost državnog
odvjetnika nad medijima tako da bi on ubuduće samoincijativno pokretao
postupke protiv uvreda i kleveta najviših državnih dužnosnika, a teže
bi se teretilo i odavanje državnih tajni. Po raširenom mišljenju, to
je ponovno uvođenje tzv. verbalnog delikta, što inspirator ovih
zakonskih promjena Vladimir Šeks i ne taji, nego je dao originalno
objašnjenje da verbalni delikt postoji 'dok je svijeta i vijeka'.
Kritičari zakonskih promjena pitaju se znači li to da je verbalni
delikt bio samo jednom u povijesti problematičan, a to je kada je sam
Šeks bio njegova žrtva pod bivšom vlašću".
(RFI)
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
27. III. 1996.
Dvostruki Anschluss
"Srbi u Sarajevu pale svoje stanove da se u njih ne bi naselile
muslimanske izbjeglice koji se vraćaju kući. Muslimanska vlada odbija
prekinuti vojne veze s Iranom. Hrvatska vlada potiče uporabu hrvatskih
simbola, zastave pa čak i hrvatskih telefonskih pozivnih brojeva kako
bi upila što je više moguće od polovice Bosne koju zapravo mora
dijeliti s Muslimanima. Haris Silajdžić
280414 MET mar 96
(Hina) kol sbo