POLJSKA ISKUSTVA U OBNOVI RAZORENIH SPOMENIKA KULTURE

ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Obnovom i konzervacijom razorenih kulturnih spomenika hrvatski će narod spasiti svoju povijest, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinstvo u Muzeju "Mimara" zamjenik poljskog ministra kulture i predsjednik nadzornog odbora poljske "Radionice za konzervaciju spomenika kulture" (PKZ) dr. Tadeusz Polak. #L# Stručnjaci PKZ-a stigli su u Hrvatsku kako bi putem izložbe i stručnih predavanja prenijeli svoja iskustva u obnavljanju ratom razrušene kulturne baštine. Inicijativa za posjet PKZ-a krenula je u jesen prošle godine kad je potpisan protokol o kulturnoj suradnji dviju republika. Tada je Polak, prethodno obilazeći područja oslobođena nakon akcije "Oluja", sagledao ogromne štete na hrvatskim sakralnim objektima i predložio da poljski stručnjaci održe seminar na kojem bi izložili način i rezultate svojeg rada. "Ono što je spasilo poljske kulturne spomenike nakon rata jest", rekao je Polak, "opće opredijeljenje svih građana da spase znamenja svoje povijesti. Troškove obnove kraljevskog dvorca u Varšavi u cijelosti je financirao poljski narod u zemlji i inozemstvu, a država je godišnje ulagala velike svote novca za školovanje konzervatora i obnovu sakralnih, arhitektonskih i pokretnih umjetničkih objekata. Nakon 1990. većina objekata koji su bili u vlasništvu države pripala je privatnim vlasnicima, bilo pravnim ili fizičkim osobama, a trenutačno se radi na zakonu kojim bi se povećale olakšice za vlasništvo nad kulturnim spomenicima. Takvim bi se vlasničkim odnosima još poboljšala briga Poljske za vlastitu kulturu", dodao je Polak. Republika Poljska u godini izdvoji iz proračuna oko 65 milijuna dolara, još toliko daju vlasnici objekata, tako da se godišnje u zaštitu i obnovu kulturnih spomenika uloži oko 130 milijuna dolara, istaknuo je Polak. Za usporedbu s tim podacima, ravnatelj hrvatske Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine Ferdinand Meder naveo je iznos od oko 3 milijuna dolara koje godišnje za obnovu spomenika izdvoji Republika Hrvatska, a što nije ni 10 posto potreba. Osnovna je razlika u tome što je poljska vlada nakon Drugoga svjetskog rata na listu prioriteta ravnopravno stavila obnovu prometnica, zgrada i obnovu kulturne baštine, istaknuo je Ferdinand Meder, izražavajući nadu da će se i u Hrvatskoj početi izdvajati veća sredstva kako bi svjetski stručnjaci zainteresirani za obnovu kulturnog znamenja mogli početi raditi. Kao veliku pogodnost Hrvatske Tadeusz Polak je istaknuo blagu klimu, bez puno vlage koja bi uništavala objekte, ali je dodao da se svjetskoj pomoći mora pridružiti opća dobra volja svih hrvatskih građana i financijskih institucija. (Hina) tn mc 261715 MET mar 96