(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 21. ožujka (Hina) - Službena se Ljubljana bez mnogo javnih očitovanja priprema za novi krug visokih bilateralnih kontakata s Hrvatskom.
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 21. ožujka (Hina) - Službena se Ljubljana bez mnogo javnih
očitovanja priprema za novi krug visokih bilateralnih kontakata s
Hrvatskom. #L#
U petak se očekuje sastanak šefova diplomacije dr. Mate Granića i
Zorana Thalera, obnovljeni su parlamentarni odnosi zamrznuti prije
godinu i pol dana nakon "papirnate aneksije" istarskih zaselaka, a u
drugoj polovici travnja mogao bi se, u slučaju napretka, dogoditi i
predsjednički sastanak, koji bi Ljubljana željela proširiti i
sastankom predsjednika vlada.
Ovdašnji se komentatori diskretno pitaju je li moguće ponovno
potaknuti susjedske odnose nakon prošlojesenskog sastanka Nikice
Valentića i Janeza Drnovšeka. Zadnji je premijerski sastanak tada u
Ljubljani ocijenjen kao debakl, jer se Hrvatska nije složila s
prijedlogom o razgraničenju na moru i izlasku Slovenije u međunarodne
vode Jadrana vlastitim teritorijalnim koridorom.
Ljubljana i Zagreb imaju slične poglede na jugoslavensku sukcesiju,
dvije su države u prošloj godini ostvarile 1,450 milijarde dolara u
međusobnoj trgovini, Slovenaca će na hrvatskoj obali i ove turističke
sezone biti više nego Slovaka... No, unatoč svemu, nije tajna da se
razina političkih odnosa na objema stranama ocjenjuje nedovoljnom.
Hrvatski veleposlanik u Ljubljani Miljenko Žagar nedavno je u
intervjuu za jedan slovenski list ponovio važnost rješenja pitanja
Ljubljanske banke Zagreb da bi odnosi bili još bolji: "Štediše te
banke osjećaju se prevarenima, jer su bez svojih ušteđevina ostali u
najgorem ratnom trenutku. Sa Slovencima se o svemu možeš dogovoriti,
ali čim je novac posrijedi, izgube dobru volju."
Slovenija pak 'pomorsko pitanje' postavlja u pregovorima kao conditio
sine qua non za poboljšanje političkog ozračja. Izlaz na otvoreno more
koji smo imali i u bivšoj Jugoslaviji za nas je životno nacionalno
pitanje, otvoreno kažu njihovi diplomati.
Još uvjerenija u slovenska prava na čitav Piranski zaljev je
parlamentarna opozicija. "Slovenski pregovarači ne smiju nikad
zaboraviti da smo u povijesti uvijek bili izigrani i da smo obalu oko
Trsta izgubili bez potrebe. Ako izgubimo i Piranski zaljev, postat ćemo
drugorazredna pomorska država, ovisna o Hrvatskoj". To ne piše Zmago
Jelinčić, nego ministar u sjeni Janšine Socijaldemokratske stranke
(SDSS) Marcel Koprol, a slično govore i drugi oporbeni prvaci.
Drnovšekova je vlada osam mjeseci prije izbora stisnuta između težnji
da se pokaže kao jedina proeuropska politička opcija u državi i
pokušaja da ne dopusti da joj populistička krila u svim strankama
kritikama na račun nedržavotvornosti u vanjskoj politici otmu birače.
To nije lako, jer i predsjednik Kučan često, opisujući nerealističan
mentalitet karakterističan za dio domaće politike, upozorava: "Mi
nismo pupak svijeta i ne vrti se sve oko nas".
Predsjednik je, doduše, time upozoravao kritičare sadašnje vlade da
griješe kad kažu da je neuspješna jer Slovenija još nije u Europskoj
uniji. No više je puta izrekao i mišljenje kako za slovensko-hrvatske
odnose slabije od očekivanih nije krivnja samo na Zagrebu, kako se
ovdje obično govori.
(Hina) fl br
211104 MET mar 96
(Hina) fl br