ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Zaključivanjem rasprave o Izvješću o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava za godinu 1995. Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je kasno večeras današnji rad. Glasovanje o prijedlogu
zaključaka o toj točki bit će, kako je najavljeno, na idućem zasjedanju Zastupničkog doma.
ZA RATNE I PORATNE ŽRTVE
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Zaključivanjem rasprave o Izvješću o radu
Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava za godinu 1995.
Zastupnički dom hrvatskog Sabora završio je kasno večeras današnji
rad. Glasovanje o prijedlogu zaključaka o toj točki bit će, kako je
najavljeno, na idućem zasjedanju Zastupničkog doma. #L#
Zaključno s 31. prosincom 1995. godine prikupljene su indicije o
postojanju 620 masovnih grobišta iz Drugog svjetskog rata i nakon
njega. Od toga oko 500 u Republici Hrvatskoj, 80-ak u Sloveniji te oko
40 u Bosni i Hercegovini, navodi se u Izvješću o radu Komisije za
utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava za godinu 1995. godinu. Od tih
620 početnih podataka, prikupljeni su osnovni podaci za 434 grobišta,
navodi se, uz ostalo, u Izvješću. Predsjednik Komisije Kazimir Sviben
kazao je kako su uvjeti rada Komisije u prošloj godini, unatoč nizu
otežavajućih okolnosti, bili znatno povoljniji nego ranije.
U radu Komisije prevladava voluntarizam, posao je obavljen
djelomično, u Izvješću nedostaju podaci o ustroju Komisije, kao i
financijsko izvješće, ustvrdio je, u ime Kluba zastupnika HSLS-a, Jozo
Radoš. Pojasnio je kako Komisiju nadzire samo hrvatski Sabor i kako
samo on može znati kako se troše sredstva. Iznoseći niz kritika i
zamjerki, Radoš je naglasio da su osobito neprihvatljiva samostalna
iskopavanja na pojedinim lokacijama, a zapitao se i kako Komisija
misli istraživati velika grobišta. Potrebno je više sustavnosti u radu
Komisije, treba napraviti planove rada, sustav suradnje sa svim
arhivima i muzejima, te poduzimati inicijative preme određenim
tijelima, kazao je Radoš.
Uvažavajući mnogo toga što je rekao Radoš, Milivoj Kujundžić (HDZ)
traži više sustavnosti i brži rad. Ivan Gabelica (HDZ) ističe da
istraživanju ratnih i poratnih žrtava treba pristupiti suptilno,
sustavno, hladnokrvno. Zauzimajući se za stvaranje odgovarajuće
istraživačke ustanove, Marko Veselica (HKDU) poručio je "Narod koji ne
štuje žrtve, ne može adekvatno kreirati budućnost". Franjo Gregurić
(HDZ) ustvrdio je da je Komisija obavila veliki posao, ali da je došlo
vrijeme da se istraživanju žrtava rata priđe organizirano, sustavno.
Podneseno Izvješće treba prihvati, pripremiti treba zakonski prijedlog
o stvaranju istraživačkog instituta za žrtve hrvatskog naroda, a
sredstva za to trebalo bi predvidjeti u idućem državnom proračunu,
kazao je Gregurić.
Zastupnički dom zaključio je večeras i raspravu o zakonskom
prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti, kojim se predlaže izuzimanje od prodaje stanova
u vlasništvu HAZU, ograničavanje upotrebe naziva "hrvatska akademija",
ukidanje ograničenja na izbor novih redovnih članova, te da se statut
Akademije ne podnosi na potvrdu Saboru.
U kraćoj raspravi glavni naglasak stavljen je na pitanje Akademijinih
stanova, a većina zastupnika zauzela se da se zakoni na jednak način
primjenjuju na sve, odnosno da ne smije biti diskriminiranih, ni
privilegiranih.
Rasprava o Programu i tijeku pripreme turističke 1996. godine,
odgođena je do sljedećeg zasjedanja, budući da se rasprava o tako
ozbiljnoj problematici, kako je istaknuto, ne može otvoriti u trenutku
kad je u saborskoj dvorani nazočno tridesetak zastupnika, kao što je
bio slučaj kasno večeras.
(Hina) bm dd
152033 MET mar 96
(Hina) bm dd