ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O BLAGDANIMA I NERADNIM DANIMA

ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora danas je u nastavku 5. sjednice proveo i zaključio raspravu o dva zakonska prijedloga o blagdanima i neradnim danima u prvom čitanju. Jedan zakonski prijedlog Domu je uputila hrvatska Vlada, a drugi je predložio zastupnik Ivan Gabelica. #L# Obrazlažući Vladin prijedlog ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara istaknuo je da važeći zakon, koji je donesen 1991. godine, ostavlja nedoumice u svezi neradnih dana osobito u svezi prava hrvatskih građana određene vjerske pripadnosti. Uz uređenje tog pitanja, zakonom se predlaže da se 5. kolovoza dan oslobođenja hrvatskog kraljevskog grada Knina proglasiti blagdanom - Danom domovinske zahvalnosti, kao izraz zahvalnosti svim žrtvama za hrvatsku neovisnost. Ministar Škara podsjeća da je inicijativu za taj prijedlog dao Glavni odbor HDZ-a. Po novom bi zakonu u Republici Hrvatskoj bilo 10 blagdana i 11 neradnih dana, s obzirom da Božični blagdani traju dva dana. Hrvatski građani pravoslavne, islamske i židovske vjeroispovjesti imaju pravo ne raditi i na naknadu plaće na svoje najveće vjerske blagdane. Vlada ne prihvaća zakonski prijedlog Ivana Gabelice da se 15. svibnja proglasi neradnim danom i blagdanom u spomen na tragediju hrvatskog naroda na Bleiburgu, ali podržava da se taj dan proglasi spomenom na žrtve Bleiburga i Križnog puta. Obrazlažući svoj prijedlog Ivan Gabelica je rekao da je 15. svibnja 1945. dan najvećeg stradanja hrvatskog naroda u povijesti. Žrtve Bleiburga, naglasio je, "nisu samo hrvatski vojnici već brojni civili među kojima su bili žene i djeca". U ime kluba HDZ-a Kazimir Sviben je kazao da 15. svibnja treba utvrditi kao spomen-dan na Bleiburg, a takvo stajalište zauzeli su i Odbor za zakonodavstvo te Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav. U ime Odbora za zakonodavstvo Vice Vukojević predložio je da se 4. ožujka također proglasi spomen danom na prvo spominjane hrvatskog imena u Trpimirovoj povelji 852. godine, kao i 8. listopada kao spomen dan na odluku hrvatskog Sabora iz 1991. o raskidanju svih državno pravnih sveza RH s bivšom državom. U ime kluba HSLS-a Dražen Budiša je predložio da se upravo 8. listopada proglasi danom hrvatske državnosti, a da bi 30. svibnja trebao biti dan hrvatskog parlamenta. Budiša predlaže da se pričeka s proglašavanjem dana domovinske zahvalnosti dok čitava Hrvatska ne bude slobodna. Te prijedloge podržao je u ime kluba SDP-a dr. Zdravko Tomac, ističući kao je SDP sklon mišljenju da 15. svibnja bude spomen dan a ne neradni dan, odnosno blagdan. U raspravi je iznijeto i mišljenje da se 22. lipnja - Dan antifašističke borbe utvrdi na neki drugi datum, a najveći zagovornik toga prijedloga bio je Đuro Perica (HDZ). Naime, on drži da je 22. lipnja dubiozan datum za hrvatsku državu, da obilježavanje antifašističke borbe treba povezivati s antifašizmom u Istri. Perica nedopustivim drži marginaliziranje bleiburških žrtava i žrtava križnog puta. Zastupnici iz Istre predlagali su i spomen dan na sjedinjenje Istre s maticom Hrvatskom, a različito mišljenje zastupnici HDZ-a i IDS-a imaju u svezi datuma. Naime, zastupnici HDZ-a drže da bi to trebalo biti 13. rujna, a zastupnici IDS-a pak 25. rujna. Suglasni su, da ako dođe do utvrđivanja spomen dana, znanstvenici i svjedoci trebaju imati konačnu riječ. S obzirom da se radi o vrlo važnoj materiji Janko Bobetko apelirao je na Vladu da do konačnog čitanja dobro razmotri sve prijedloge. Zastupnički dom u prvom je čitanju zaključio i raspravu o Prijedlogu zakona o računaju vremena koje se usklađuje s direktivom broj 7 Europskog parlamenta i Vijeća Europe. Naime, ljetno računanje vremena u Hrvatskoj započinjalo je posljednjeg tjedna ožujka, a završavalo posljednjeg tjedna u rujnu, dok bi po predloženom zakonu počinjalo 3l. ožujka i završavalo 27. listopada. (Hina) sšh ds 141419 MET mar 96