GLAVNI ODBOR HDZ-A (4) - NASTAVAK IZLAGANJA

ZAGREB, 25. veljače (Hina) - O najvažnijim pitanjima socijalne politike na 1. sjednici Glavnog odbora HDZ-a govorili su dr. Ivica Kostović i Jadranka Kosor. Kostović je istaknuo da hrvatski Ustav jamči socijalnu pravednost, ali da ne treba zaboraviti kako smo bili suočeni s teškim naslijeđem iz bivšega socijalističkgo sustava. #L# Govoreći o razdoblju agresije na Hrvatsku, dr. Kostović je istaknuo da je u to vrijeme u njoj bilo više od 300.000 prognanika o kojima se skrbilo iz proračuna te da je u jednom trenutku bilo 700.000 izbjeglica iz BiH. "HDZ je u socijalnoj politici položio ispit jer nijedna država u vrijeme rata nije postigla to što je postigla Hrvatska", rekao je dr. Kostović. Danas Hrvatska skrbi o obiteljima dset tisuća poginulih civila i vojnika, a posebno se brinula i brine za ranjenike (31.000) i teške invalide (2700). "Hrvatski Sabor ne smije prihvatiti nijedan zakon, propis ili reformu a da oni ne budu popraćeni kvalitetnim socijalnim programom", istaknuo je dr. Kostović. Jadranka je Kosor naglasila kako danas govoriti o prognanicima znači govoriti o povratnicima. Dodavši da je u Hrvatskoj trenutačno registrirano 179.778 prognanika i 165.262 povratnika, izvijestila je kako je od prijelazne uprave u Hrvatskom podunavlju već zatražen povratak u ona mjesta koja su uključena u pilot-programe. "HDZ će i nadalje skrbiti o svakom prognaniku i zauzimati se za njihov dostojanstven život do povratka u mjesta iz kojih su protjerani", naglasila je. Ivan Jarnjak je, upozorivši kako je govoriti o kriminalu bez brojaka opasno za svaku državu, posebno za stranku na vlasti, kazao da je broj kažnjivih djela u Hrvatskoj prošle godine za trećinu manji nego 1992., ali da se promijenila struktura kriminala. "Kriminal općenito pada, ali rastu kažnjiva djela u gospodarstvu te organizirani kriminal", rekao je, dodavši da je policija prošle godine obradila 6281 kažnjivo djelo u gospodarstvu, za koje je prijavljena 3191 osoba. Naglasivši kako je opće stanje sigurnosti u državi sve stabilnije on je rekao da se pozitivne tendencije ukupnog kriminaliteta u RH najbolje mogu uočiti uspoređujući broj kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika s nekim susjednim državama. Tako je primjerice u Italiji na isti broj stanovnika 4.000 kaznenih djela, Mađarskoj i Češkoj više od 3.500 a u RH samo 1.300. "To najbolje govori o sigurnosti u RH pred ovogodišnju turističku sezonu", istaknuo je Jarnjak. Miroslav Šeparović je kao glavni razlog što se pred sudovima nalazi više od milijun predmeta odnosno kao glavni uzrok neažurnosti pravosuđa naveo pomanjkanje stručnjaka. "Tako manjka 39,1 posto sudaca, 16,5 posto sudaca za prekršaje i 27,7 posto državnih odvjetnika, a posebno zabrinjava manjak sudaca u općinskim sudovima (42 posto) i trgovačkim sudovima (47 posto) koji su temelji sudovanja", upozorio je Šeparović. Najavio je da će ove godine biti prihvaćeni i novi propisi kaznenog zakonodavstva koji će s jedne strane odgovarati najsuvremenijim svjetskim rješenjima, a s druge strane propisati takva kažnjiva djela i kazne koji će biti primjeren odgovor države na sve oblike kriminala. Akademik Vlatko Pavletić kazao je da je duhovna obnova danas razrađen i djelotvoran postupak opetovana osvješćivanja svega što nas u jeziku, umjetnosti i uopće kulturi čini narodom, oblikujući nas i odlikujući na neponovljiv način. Duhovna obnova za nas znači i treći narodni preporod koji u sebi sadržava, kao i onaj prvi, sve što hrvatsku državu odlikuje i razlikuje na svim područjima na kojima iskazuje narodni duh i stvaralčki polet, dodao je. Podsjetivši kako su u jednoj i drugoj Jugoslaviji Hrvati podrvrgavani čas grubim čas perfidnim postupcima rashrvaćivanja, Pavletić je poručio da stoga osnovna sastavnica programa obnove mora biti i za dulje vrijeme ostati utemeljena na takvu školskom programu, na odgovarajućim znanstvenim projektima i medijskim aktivnostima putem kojih će se buditi nacionalna samosvijest. U prvom planu moraju biti i ostati kroatocentrični programi nekih predmeta, kroatističke studije, poticanje znanstvenih novaka na proučavanje povijesti države i nacije i svega onoga što oblikuje nacionalnu svijest. "Program HDZ-a od prvog je dana upravo tako usmjerio rad i u školstvu i u znanosti i u medijima, no otvoreno je pitanje koliko je u tome uistinu ostvareno a koliko je tek projekt od kojeg ne smijemo odustati", kazao je. Mario Kapulica je govorio o ulozi mladih u izgradnji demokratske i suverene države, naglasivši njihov nezamjenjiv prinos u Domovinskom ratu. Kazao je kako se često zaboravlja da mladih u cijelom biračkom tijelu Republike Hrvatske ima oko 800.000 odnosno 21,6 posto. On je pobio tvrdnje nekih oporbenih prvaka da mladi masovno napuštaju domovinu. Zauzeo se za veće uključenje mladeži u obnovu i razvoj hrvatskog društva. (Hina) vl/ln mć 251430 MET feb 96