DEN HAAG, 24. veljače (Hina/AFP) - Retrospektiva "stoljeća" posvećena nizozemskom slikaru Janu Vermeeru (1632.-1675.) otvara se 1. ožujka u Mauritshuisu u Den Haagu, nakon tri mjeseca "vermeermanije" u Washingtonu.
DEN HAAG, 24. veljače (Hina/AFP) - Retrospektiva "stoljeća" posvećena
nizozemskom slikaru Janu Vermeeru (1632.-1675.) otvara se 1. ožujka u
Mauritshuisu u Den Haagu, nakon tri mjeseca "vermeermanije" u
Washingtonu. #L#
No, iako je njegovo djelo čuveno zbog "uzvišenog prikaza tihog života
stvari", slikar sam ostao je gotovo nepoznanica.
Prvi se put skupilo 22 od 35 neprocjenjivih slika majstora iz Delfta
i izlažu se do 2. lipnja - podvig koji treba pripisati National
Gallery of Art u Washingtonu i Mauritshuisu iz Den Haaga koji su
radili više od pet godina na skupljanju remek-djela.
"Posuditi nekome Vermeerovu sliku već nije lako, jer to muzeju
oduzima posjetitelje koji dolaze zbog istog djela", izjavio je
direktor Mauritshuisa Frits Duparc, uoči službenog otvaranja izložbe
kojem će prisustvovati nizozemska kraljica, 27. veljače.
"Kad se dodaju troškovi osiguranja i transporta dvadesetak drugih
slika, podvig je to koji graniči s ludilom", kazao je on,
procijenivši nizozemske troškove na 7 milijuna guldena (4,5 milijuna
dolara).
Do sada je najveća "koncentracija Vermeera" okupila 1966. godine
jedanaest slika na izložbi u Parizu.
Retrospektiva dvije trećine Vermeerovih djela privlači znatan broj
posjetitelja željnih da ponovno otkriju četiri njegove slike, nedavno
restaurirane: "Žena s vagom" (Washington), "Žena koja piše i
sluškinja" (Dublin), "Mlada žena s biserom" (Mauritshuis) i konačno
"Pogled na Delft" (Mauritshuis) koji je Marcel Proust proglasio
"najljepšom slikom na svijetu".
Nizozemci i Europljani sada imaju samo jedan cilj: vidjeti "Mladu
djevojku s crvenim šeširom", "Čipkaricu", ali i "Mljekaricu" i
"Ljubavno pismo" (Amsterdam), koje nisu prešle Atlantski ocean.
Iako se odavno cijeni virtuoznost tog pjesnika nizozemskoga zlatnog
vijeka u njegovu igranju s perspektivom, prigušenom svjetlošću koja
blago obavija ženu dok namješta bisernu ogrlicu ili zamišljeno čita
pismo, nepoznato je gotovo sve iz života čovjeka koji je sav svoj
vijek (43 godine) proživio u Delftu.
Kad se Vermeer odlučio za slikarsku karijeru? Kakve je prirode bilo
njegovo stručno usavršavanje, njegovo naukovanje? Koji je grad ili
gradovi u koje je odlazio? Kakve je veze imao s umjetnicima iz onog doba?
Neki misle da je iskoristio mecenat bogatog rentijera iz Delfta
Pietera Claeza van Ruijvena, drugi da je radio za sebe i neke
prijatelje. Međutim, obitelj gradonačelnika Van Berckela posjedovala
je povijesno djelo iz njegovih početaka, sudac Nicolaas van Assendelft
kupio je od njega Sviračicu na virdžinalu, a pekar Van Buyten
posjedovao je četiri njegova djela.
No, Vermeerov pekar bio je nesumnjivo bogat jer je slikar, otac
jedanaestero djece, morao proživljavati katastrofalno financijsko
stanje oko 1672. godine kad je vojska Louisa XIV. zauzela republiku.
To je stanje potvrđeno kad je njegova udovica godinu dana nakon
njegove smrti uputila molbu, 1676. godine, u kojoj kaže kako je u
nemogućnosti da se suoči s vjerovnicima. Godine 1696. dvadesetak
njegovih djela ponuđeno je na prodaju kod kolekcionara Van Ruijvena.
To je do danas bila nesumnjivo najveća retrospektiva Vermeerovih
djela.
(Hina) bnš bnš
240700 MET feb 96
(Hina) bnš bnš