ZASTUPNIČKI DOM: IZVJEŠĆE O DRŽAVNOJ REVIZIJI

ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora raspravlja danas o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 1995. i Izvješću o obavljenoj reviziji za 1994. godinu, o čemu je zastupnike podrobnije izvijestila glavna državna revizorica Šima Krasić. #L# Prije rasprave o tim izvješćima, Zastupnički je dom podupro više zakonskih prijedloga u prvom čitanju o čemu su zastupnici raspravljali tijekom jučerašnjeg rada. Prijedlog zakona o veterinarstvu podržan je uz zaključak kojim se hrvatska Vlada zadužuje da pripremi i zakonski tekst o stočarstvu te da istodobno dostavi oba zakonska prijedloga, a podržani su i prijedlozi izmjena i dopuna Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske, Krivičnog zakona RH te Zakona o krivičnom postupku. Zastupnici su prihvatili i Vladin prijedlog da o Konačnom prijedlogu zakona o privatizaciji raspravljaju na idućoj sjednici, budući je na taj zakonski tekst stiglo više od 70 amandmana. Predstavljajući zastupnicima izvješća Državnog ureda za reviziju, glavna državna revizorica Šima Krasić je napomenula da su tijekom 1995. obavljene revizije državnog proračuna, fondova, proračuna Grada Zagreba, 20 županija, 69 gradova i 419 općina, te da je iz opsežnog materijala od čak 11 tisuća stranica, zastupnicima predstavljen sažetak na gotovo 1400 stranica. Naglasila je da su javni prihodi podložni državnoj reviziji u 1994. godini iznosili oko 41 milijardu kuna, ili oko 50 posto brutto domaćeg proizvoda. Nabrajajući nepravilnosti uočene u tijeku revizijskog postupka, Šima Krasić kao poteškoću je navela nepostojanje obračuna državnog proračuna za 1993. godinu. Među brojnim nepravilnostima ona ističe nenamjensko trošenje sredstava, trošenje iznad određenog iznosa, neraspisivanje javnih natječanja za nabavke veće od 50 tisuća njemačkih maraka, te neimanje planova na temelju kojih se sredstva iz proračuna dostavljaju. Kod korisnika državnog proračuna zabilježeno je, naglašava, i puno pogrešaka u vođenju knjigovodstva, pogotovo kod ustroja blagajni. Pritom je kao primjer navela Ministarstvo poljoprivrede gdje, kako je rekla, u tijeku revizije (siječanj 1995.) uopće nije vođeno knjigovodstvo i to još od 1. srpnja prethodne godine, no to je kasnije uz pomoć revizije ažurirano koliko je bilo moguće. Državni ured za reviziju nije mogao kod tog Ministarstva ustanoviti koliko je sredstava utrošeno za premiranje poljoprivrednih proizvoda kao ni za koju je to pojedinu vrstu premije utrošeno, jer o tome u Ministarstvu nije vođeno knjigovodstvo. Napominjući da su zahtjevi krajnjih korisnika za premije bili zaprimani kod Zavoda za platni promet, a da je Ministrastvo o tome bilo izvješćivano samo virmanima, Šima Krasić je kazala da je Ured dao uputu da se to knjigovodstvo mora voditi u Ministarstvu prema vrstama. Kao zanimljiv podatak ona je navela da je u proračunu za 1994. za premije bilo osigurano 420 milijuna kuna te da je ostao višak od 96 milijuna kuna. U svom je izvješću glavna državna revizorica ukazala i na propuste u Zavodu za zapošljavanje, kod kojeg je, kako je kazala, u 1993. godini zabilježen višak od 193 milijuna kuna, a u 1994. godini od 322 milijuna kuna. Dobrim je ocijenila Vladino povlačenje tog viška iz Zavoda u državni proračun, jer, istaknula je Šima Krasić, "ono što se uzme od poreznih obveznika mora se za namjene za koje je uzeto i utrošiti". Stoga je i preporuka Državnog ureda za reviziju nakon nalaza bila da se ta sredstva Zavoda utroše ili na proširenje prava nezaposlenih ili da se smanji stopa doprinosa. Navodeći da su u Fondu mirovniskog i invalidskog osiguranja, ali i u Zavodu za zapošljavanje bila osigurana sredstva za zapošljavanje invalida, glavna državna revizorica je kazala kako smatra da ta sredstva treba objediniti u jednom fondu, jer bi se ona tada bolje i koristila. Upozorila je također da su neka poduzeća zapošljavala invalide samo za vrijeme dok su dobila sredstva kredita namijenjena njihovu zapošljavanju te da invalidi nakon proteka tog vremena nisu zapošljavani ili je jedna te ista osoba zapošljavana u više tvrtki, a nisu prijavljivali da su radni odnosi raskinuti. Kao nepravilnosti kod jedinica lokalne samouprave i uprave, Šima Krasić je navela da velik broj tih jedinica nije donio ili je donio nepropisne proračune, da prihodi i rashodi u 50 posto slučajeva nisu bili uravnoteženi, da nisu planirani ni svi prihodi koji pripadaju tim jedinicama, a da je kod nekih jedinica zabilježeno izvršavanje prihoda i veće od plana, te da pojedine jedinice nisu imale ustrojene računovodstvene službe. Kao veliki propust ona je navela da u najvećem broju jedinica lokalne samouprave i uprave nije postojala bilanca imovine, a to, istaknula je, nema ni Vladin ured za upravljanje imovinom. Propusti su također zabilježeni i kod nabavki nove imovine. Šima Krasić upozorila je da su zabilježeni i slučajevi da su jedinice lokalne samouprave i uprave svoja sredstva posuđivala bankama, pa i privatnim poduzećima uz eskontnu stopu, te da postoje slučajevi da ta sredstva nisu ni vraćena jer se u vrijeme zaduživanja nije niti tražilo jamstvo vraćanja posuđenih sredstava. Glavna državna revizorica na koncu je izlaganja poručila da će prva zadaća državne revizije u ovoj godini biti kontrola utvrđenih nepravilnosti kako bi se ustanovilo da li su učinjeni pozitivni pomaci. S tim u svezi napomenula je kako pristižu informacije da se u 1995. godini radilo drugačije i da se pokušalo ne ponavljati greške uočene u prethodnoj godini. (Hina) bm sp 021334 MET feb 96