- ZAKLJUČCI VIJEĆA MINISTARA EU O STANJU U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI

BRUXELLES, 30. siječnja (Hina) - Vijeće ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije na sastanku održanom u ponedjeljak u Bruxellesu, raspravljajući o stanju na prostoru bivše Jugoslavije, usvojilo je slijedeće zaključke (neslužbeni prijevod s francuskog): #L# "1. Vijeće je sveobuhvatno ocijenilo situaciju u BiH, nešto više od mjesec dana nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Parizu. Vijeće je saslušalo izvješće visokog predstavnika UN-a za provedbu civilnih aspekata mirovnog sporazuma Carla Bildta čija je akcija nadzora i usklađivanja provedbe sporazuma već donijela rezultate. Ono je izrazilo punu potporu radu g. Bildta s kojim je u velikoj mjeri suglasno glede temeljnih pravace obnove i političke rehabilitacije BiH. Vijeće je izrazilo zadovoljstvo zbog kompetentnosti kojom civilni i vojni organi zaduženi za proces provedbe mirovnog sporazuma ispunjavaju svoju misiju. Glede vojnih angažmana sadržanih u Aneksu 1. Sporazuma, Vijeće je izrazilo zadovoljstvo suradnjom strana u njihovoj provedbi. Međutim, Vijeće primjećuje da nije bio poštivan rok za razmjenu svih zarobljenika 19. siječnja pa poziva sve strane da ispune svoje obveze s tim u vezi. Također, a u vezi s povlačenjem stranih snaga nazočnih u BiH, ono primjećuje da rok predviđen sporazumima nije poštivan i upućuje odlučan poziv stranama kojih se to tiče. Ono je također ponovno izrazilo živu zabrinutost zbog problema nestalih osoba u BiH i smatra da se radi o temeljnom preduvjetu ponovne uspostave razumijevanja i povjerenja među stanovništvom BiH. U tom smislu, ono je ponovilo potrebu pune suradnje svih strana s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Vijeće je čulo izvješće upravitelja Europske unije za Mostar Hansa Koschnika. On je izrazio zabrinutost zbog nedostatka pozitivnog razvoja u provedbi sporazuma između dvaju strana od 10. studenoga 1995. Vijeće je izrazilo potporu Koschnikovoj odlučnosti da, u slučaju da ne dođe do kompromisa, donese sve potrebne odluke za uspostavu novih općinskih struktura i organizaciju izbora. Ono je također potvrdilo povezanost između rješavanja pitanja Mostara i učvršćivanja Federacije. Vijeće je raspravljalo o priznanju SRJ (Srbije i Crne Gore), zauzimajući se za to što je prije moguće. 2. Vijeće sa zadovoljstvom primjećuje da je u skladu s predviđenim kalendarom počela provedba mirovnog procesa kojeg je učinio mogućim sporazum potpisan u Parizu. Ono izražava želju da budu dostignuti svi ciljevi ovog sporazuma, uključujući i uzajamno priznanje među državama, kao i suradnja među njima. 3. Politička stabilnost regije uključuje, između ostalog, ponovnu uspostavu gospodarskih odnosa zemalja koje su nastale na području bivše Jugslavije, kao i znatan napor međunarodne zajednice za osiguranje njihove obnove, napor koji proizlazi iz potpunog poštivanja sporazuma iz Daytona. Vijeće se za to počelo zalagati tijekom konferencije zemalja donatora održane u Bruxellesu 20. i 21. prosinca 1995. i izražava nadu da će ovaj angažman ubrzo biti i provedena u djelo. Ono, međutim, ocjenjuje da je napor koji tome treba pridonijeti još uvijek neravnomjerno podijeljen. Ono primjećuje da su u tijeku pripreme za konferenciju donatora polovicom travnja. Vijeće podupire prijedlog (Europske) Komisije da sudjeluje u izgradnji i obnovi istočne Slavonije kako bi podržalo mirovni proces i pomirenje između hrvatske i srpske zajednice i olakšalo mandat UNTAES-u. 4. Potpora međunarodne zajednice i Europske unije dobit će svoje puno značenje samo ako izravno zainteresirane zemlje krenu putem istinske suradnje. Samo takva suradnja može zaista ponuditi rješenje tako značajnih problema kao što su povratak izbjeglica, slobodno kretanje osoba, obnavljanje trgovinske razmjene, ponovna uspostava komunikacija i opskrba energijom. Sa svoje strane EU je spremna nastaviti i povećati potporu zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije, kao i drugim zemljama regije, posebice u njihovim naporima obnove vezanim uz program ozdravljenja gospodarstava u dogovoru s međunarodnim financijskim institucijama. Vijeće podsjeća na potrebu da program PHARE usmjeri svoju akciju na Hrvatsku, kao i na BiH, na projekte čiji je cilj poticati pomirenje. Europskoj uniji bilo bi lakše pojačati potporu kad bi mogla zaključiti da će biti definirani i provedeni djelotvorni modaliteti u uspostavi dobrosusjedskih odnosa između navedenih zemalja. Unija pridaje posebnu važnost nastojanjima da se definiraju budući dogovoreni odnosi s ovim zemaljama, i u razvoju financijske potpore koje će im to donijeti. 5. Vijeće poziva (Europsku) Komisiju da na sastanku Vijeća 26. i 27. veljače, podnese izvješće koje će se odnositi na: - izglede razvoja suradnje između zainteresiranih zemalja u kontekstu globalnog pristupa; - sredstva koja Europska zajednica i zemlje članice mogu upotrijebiti u okviru pomoći zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije, a u cilju poboljšanja suradnje. Na temelju izvješća Komisije i zaključaka koje će iz njih izvući Vijeće, Predsjedništvo Vijeća i Komisija mogli bi započeti pregovore, sa čelnicima kojih se to tiče, o tome što može biti poduzeto u vezi s regionalnom suradnjom. Vijeće će također nastaviti ustrajno zahtijevati što brži povratak izbjeglica." (Hina) maš fp 300945 MET jan 96