FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

JUPITER DRUKČIJI NEGO ŠTO SE MISLILO

Autor:
MOUNTAIN VIEW (California), 23. siječnja (Hina/AP) - Vjetar na Jupiteru mnogo je jači nego što su znanstvenici do sada mislili i dostiže brzinu od preko 500 kilometara na sat, prema podacima koje je na Zemlju poslala svemirska sonda što je prošlog mjeseca "zaronila" u atmosferu najvećeg planeta u sunčevom sustavu.
MOUNTAIN VIEW (California), 23. siječnja (Hina/AP) - Vjetar na Jupiteru mnogo je jači nego što su znanstvenici do sada mislili i dostiže brzinu od preko 500 kilometara na sat, prema podacima koje je na Zemlju poslala svemirska sonda što je prošlog mjeseca "zaronila" u atmosferu najvećeg planeta u sunčevom sustavu. #L# Znanstvenike je iznenadio i podatak da na Jupiteru ima mnogo manje munja nego što se očekivalo, čak deset puta manje nego na Zemlji, te da u njegovoj atmosferi ima relativno malo helija, neona, ugljika, kisika i sumpora. NASA je objavila podatke što ih je poslala sonda s više od mjesec dana zakašnjenja zbog krize oko saveznog proračuna u Washingtonu. Sonda je ušla u Jupiterovu atmosferu u prosincu, nakon što se odvojila od svemirske letjelice Galileo, koja je nastavila kružiti oko planeta. Spuštajući se, sonda je poslala 57-minutno izvješće o Jupiterovoj atmosferi, nakon čega je prestala funkcionirati i vjerojatno ju je uništila ogromna temperatura i pritisak. Znanstvenik Richard Young (Ričard Jang) iz Istraživačkog centra Ames (Ejms) izjavio je da se očekivalo da na Jupiteru puše vjetar brzine oko 320 kilometara na sat, ali da je sonda upala u oluju od 530 kilometara na sat. Također je zabilježila vrlo snažne atmosferske turbulencije, vjerojatno izazvane toplinom što se diže iz dubine planeta. Znanstvenici procjenjuju da relativna odsutnost munja u Jupiterovoj atmosferi smanjuje mogućnost nastanka složenih organskih molekula. U "primordijalnoj juhi" takvih složenih organskih molekula na Zemlji je, kako se pretpostavlja, nastao život. Znanstvenici ipak upozoravaju da je riječ tek o prvim nalazima te da se primljeni podaci odnose samo na mali dio Jupitera, ogromnog planeta čija je masa 300 puta veća od Zemljine. Svemirska letjelica Galileo, koja je lansirana 1989. s letjelice Atlantis, treba kružiti oko Jupitera oko dvije godine. Za to vrijeme će proučiti i osam od Jupiterovih 16 mjeseca. Blizu Ganimeda trebala bi proći 27. lipnja. (Hina) rb 231134 MET jan 96

(Hina) rb

An unhandled error has occurred. Reload 🗙