POČETAK ILI KRAJ POLITIČKOG RASLOJAVANJA?

SARAJEVO, 22. siječnja (Hina) - Izborom Hasana Muratovića za mandatara koji će sastaviti novu Vladu BiH samo je prividno završena prva velika politička kriza u BiH, koja je četiri godine izložena najtežim ratnim kušnjama. #L# Izvršni odbor Stranke demokratske akcije na sjednici, održanoj jučer u Sarajevu, zaključio je kako premijer Haris Silajdžić svojim postupcima "ruši ugled republičkog parlamenta" i "objektivno koristi protivnicima Republike". Povod tako teškim optužbama bile su izjave, koje je proteklog tjedna više puta dao Haris Silajdžić. On je upozorio kako je Skupština RBiH na sjednici održanoj početkom siječnja pod političkom prisilom usvojila Zakon o Vladi BiH, kojim se određuje da ona u svom sastavu ima pet ministarstava. Silajdžić tvrdi kako je prijedlog da Vlada BiH ima šest ministarstava, o kojemu se Skupština također izjašnjavala, bio "posljednji komprimis na koji se moglo pristati", te je istaknuo kako je prihvaćanjem prijedloga 5+1 (pet ministarstava i jedan ministar bez ovlasti) otvoren put konačnom slabljenju države BiH. Bosanskohercegovački premijer javnost podsjeća kako su zastupnici svoju odluku o uspostavi Vlade sa šest ministarstava izmijenili na istoj sjednici nakon jednosatne stanke i nakon intervencije predsjednika Kluba hrvatskih zastupnika Ivana Bendera. Silajdžić je takav postupak nazvao nasiljem nad parlamentarnom demokracijom i u izjavi za RTV BiH istaknuo kako je time "poništena volja naroda". "I to je taj parlament kojemu trebam odgovarati. Ja to ne mogu prihvatiti", odlučno je izjavio Silajdžić. Bio je to povod da se na premijera okomi glavni tajnik Skupštine BiH Avdo Čampara upozoravajući ga kako se ne bi smio stavljati iznad parlamenta, "jer u njemu možda sjede jednostavni ljudi, ali ljudi koje je izabrao ovaj narod i koji su u najtežim danima ostali s njim. Oni zaslužuju više poštovanja". Polemizirajući sa Silajdžićem, u javnom priopćenju, Čampara ističe kako je novi Zakon o Vladi prihvaćen u zakonitoj proceduri jer je za njega na kraju glasovalo više od polovice ukupnog broja zastupnika, a Silajdžića optužuje da svojim nastupima dezinformira javnost. "Mi imamo kvalitetne kadrove koji mogu obavljati posao premijera", izjavio je uoči sjednice Izvršnog odbora SDA Enver Kreso, predsjednik Kluba zastupnika iz redova te stranke u skupštinama Republike i Federacije. On je također podsjetio kako je u BiH u posljednje vrijeme stvoreno povoljno političko ozračje pa stoga sada ne bi trebalo stvarati političku krizu. Kompromis je nužan u sadašnjoj fazi, a on podrazumijeva i međusobno popuštanje, a ako toga nema "politiku svodimo na jadranske susrete i natezanje konopca gdje nema rješenja", kaže Kreso. Tko je kome trebao popustiti ostalo je nejasno no politički vrh SDA odlučio se na Silajdžićeve prigovore odgovoriti njegovim izbacivanjem iz stranačkih političkih kombinacija. Pritom je sarajevska televizija pokazala kako je sjednici Izvršnog odbora SDA predsjedao osobno Alija Izetbegović. Inače bosanskohercegovački se premijer prije šest mjeseci prijavio na natječaj za nastavnika na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu i primljen je kao kvalificiran stručnjak (doktor povijesnih znanosti). Silajdžić je, međutim, isuviše važna politička figura da bi se pretpostavilo kako će mu posao sveučilišnog profesora biti dovoljan do kraja radnog vijeka. U posljednjem javnom istupu, prije službenog odustajanja od novog premijerskog mandata, on je najavio kako nije isključena mogućnost da će razmisliti o svojim budućim stranačkim vezama. Izbjegavajući izravan odgovor na to pitanje, Silajdžić je navijestio kako bi mogao osnovati i novu političku stranku. Tko će u toj stranci biti i kakve će ona šanse imati na sljedećim izborima za sada je nepoznato. Smatra se da bi Silajdžić mogao računati na potporu većeg dijela tzv. urbane populacije. Ostaci nekadašnjeg gradskog pučanstva iz predratnog Sarajeva pružili su otvorenu potporu Silajdžiću i kada je on prvi put ponudio ostavku u ljeto 1995. Ta je potpora, barem u glavnom gradu, bila toliko jaka da se počelo s javnim manifestiranjem nezadovoljstva prema stajalištu, koje je u tom slučaju zauzeo do tada nedodirljivi predsjednik Izetbegović. Silajdžićev temeljeni problem može biti sadržan u tužnoj činjenici da je gradsko pučanstvo uglavnom otišlo iz BiH i još odlazi, a rezultati predratnih višestranačkih izbora su pokazali da konačnu riječ ionako ima ruralna populacija. Odluči li se Silajdždić ipak ući u izbornu utrku, unutar bosanskohercegovačkog izbornog tijela - sigurno ne samo bošnjačkog - povest će se ozbiljna borba između njegove nedvojbene karizme i autoriteta Alije Izetbegovića, ali i onih koji budu predvodili ostale nacionalne stranke. Nije nikakva tajna kako tu političku borbu ne bi pasivno promatrale moćne političke snage zainteresirane za trajan mir i stabilnost u regiji. (Hina) rm mc 221216 MET jan 96