AUSTRIJA - DIE PRESSE - EU - 29. XII.

Ž4=AUSTRIJA Ž1=DIE PRESSE Ž2=29. XII. 1997. Ž3=EU šesnaestorice "Sa 18 milijuna stanovnika radi se o šestoj po veličini članici EU-a koja bi dala dva povjerenika, imala u Vijeću sedam glasova i dala oko 33 parlamentarca za Europski parlament. No ona ne spada u ugovor iz Schengena, njezine su granice dobro čuvane - svih ostalih 15 zenalja nastoji izbjeći granične prijelaze. Ipak su se od njezinih stanovnika osjetile tako ugroženima da je u Amsterdamu odlučeno da će se sastati u Luxemburgu kako bi vijećale o njezinoj daljnjoj sudbini. U predvorju Vijeća Europe kovani su planovi Europskog povjerenstva o njezinu raspuštanju, čak je izrađen plan njezine eliminacije. Vrhunskim je političarima ipak uspjelo spriječiti najgore: tjerani humanitarnim razmišljanjima 'beati possidentes', napravljen je program koji će u najboljem slučaju postići smanjenje prijeteći velikog stanovništva 16. države, ali u biti neće ugroziti njezin opstanak. Uz nešto malo više školovanja, kao i panem et circenses, treba osigurati mir, ponajprije za 350 milijuna građana EU-a petnaestorice. Riječ nije recimo o Padaniji, nego o vojsci nezaposlenih u Europi. Na nesreću, razmišljanja iz Luxemburga od studenog nije baš pratila sreća. Predsjednik Vijeća Juncker nije se doduše umorio od ponavljanja svojega slogana da je prošlo vrijeme deklaracija, ali od vodećih crta politike zaposlenosti nije nastalo puno više. Predznaci su dakako bili nepovoljni: istodobno kucanje na nacionalnu kompetenciju (odakle su ti nezaposleni?) kao i istodobno usiljena očekivanja od EU-a, u europskoj su politici najbolje poznate nepomirljivosti. U keynesovski obojenim pokušajima rješavanja problema, ponajprije u povjerenstvu, nedostajalo je naglašavanje jasnih premisa: nezaposlenost se može svladati samo rastom pri čemu sasma važna uloga s pravom pripada okvirnim uvjetima, fleksibilnosti tržišta rada, poreznim i mirovinskim sustavima. U gospodarskoj se znanosti pretpostavlja da 2 posto rasta rezultiraju učinkom zaposlenosti jer i proizvodnost također slijedi taj trend. Prosječni rast u EU iznosio je 1996. svega 1,8%, za 1997. računa se s 2,6%, 1998. i 1999. mogle bi s najavljenih 3 odnosno 3,1% donijeti željeni balon kisika. Budući da učinak zaposlenosti djeluje sa zakašnjenjem od najmanje šest mjeseci, EU sljedeće godine može računati s porastom zaposlenosti od 0,75% a 1999. s nešto više od 1%. To bi značilo plus od 3,8 milijuna radnih mjesta od 1997. do 99., što (na žalost) ne bi ugrozilo opstanak 16. članice. Svakako ima smisla davanje poticaja iz sredstava akcijskoga plana Europske investicijske banke (10 milijardi ecua) kao i iz proračuna EU-a preraspodjelama, pogotovo ako nastupi očekivani multiplikacijski učinak. Psihološki će rasprava o nacionalnim akcijskim planovima počivati na vodećim linijama, na razini država članica popravit će klimu i izazvati težnju da već na sljedećem Vijeću Europe u Cardiffu ne stoje samo kao 'zločesti dečko'. Spoznaja da nezaposlenost stoji novca, nije nova: no ako iz toga bude izvedeno priznanje povećanju aktivnih (umjesto pasivnih) mjera za zapošljavanje, posebni će sastanak na vrhu donijeti dodatnu korist. To vrijedi poglavito za borbu protiv nezaposlenosti mladeži. Buduće zemlje članice koje čekaju pred vratima EU-a ne moraju samo u prenesenom smislu proći kroz de facto postojeću 16. državu. Budući da ona leži u srcu Europe, a mora joj ležati i na srcu, bez njezinog raspuštanja ne treba računati na dodjelu viza, što bi dugoročno ugrozilo projekt Europe" - piše Michael Reiterer. 290207 MET dec 97