THE WASH. POST, 9. XII., RATNI ZLOČINI

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE WASHINGTON POST Ž2=9. XII. 1997. Ž3=U Bosni, mrtva točka o pitanju ratnih zločina John Pomfret i Lee Hockstader spominju hrvatskog optuženika iz Viteza, Miroslava Bralu, koji je kao drugi čovjek u zapovjedništvu Džokera optužen za masakr 107 Muslimana 19. travnja 1993. Novinari pišu kako ga djelatnici za ljudska prava u Bosni osim toga sumnjiče i za silovanja Muslimanki. "Bralo se ne razlikuje od desetaka optuženika za ratne zločine koji se opijaju u gradovima i selima Bosne, dvije godine nakon što je međunarodni pritisak utišao puške u toj balkanskoj zemlji. No ono što ga čini neobičnim događaj je zabilježen prošlog ljeta. 14. srpnja uvečer, Bralo je odšetao do točke nadzora gdje su bile postavljene mirovne snage NATO-a te se pokušao predati. Rekao je nizozemskim vojnicima da je spreman predati se haškom sudu te da će svjedočiti protiv hrvatskog generala kojem se trenutačno sudi zbog ratnih zločina. No nizozemski vojnici nisu uhitili Brala; uzeli su njegovu adresu. U komunikacijskoj zbrci, sud je propustio obavijestiti NATO da je Bralo optuženik. Jednom kad je NATO to saznao, američki su vojni generali zaustavili zahtjeve suda za njihovim hvatanjem, kažu izvori u sudu." Novinari kažu da je priča o Brali indikativna. Ona pokazuje raskorak između politike koju NATO proklamira (da će njihovi vojnici uhititi osumnjičenike, nalete li na njih) te stvarnosti u kojima teško naoružane savezničke snage izbjegavaju ljude koje traži haški sud. Za razliku od svojih civilnih kolega, dužnosnici NATO-a ne slažu se o važnosti uhidbe ratnih zločinaca. To je neslaganje vodilo i raspravi o tome, je li NATO dužan uhititi ratne zločince. Tužiteljica Arbour smatra da je to slučaj, a dužnosnici saveza s tim se ne slažu. "(...) I haški sud i NATO kažu da dijele cilj dovođenja mira i pravde u Bosnu. No i NATO i američki dužnosnici rutinski optužuju dužnosnike suda da lažu, a vrijedi i obrnuto. Oni si također međusobno proturječe gotovo na svakom koraku. Tako je viši američki dužnosnik, primjerice, uhidbeni propust u slučaju Brala nazvao 'malim bljeskom na ekranu.' Sudski je istražitelj naprotiv izjavio, da je to bio 'dio sheme praznih priča o gonidbi ratnih zločina, a bez konkretne pomoći.' (...) Bralo je bio poznat NATO-u u Bosni, kažu izvori iz haškog suda. Prošlog proljeća, sud se mnogo trudio da nagovori NATO na uklanjanje zemljanih mina iz područja u srednjoj Bosni gdje se vjerovalo da je Bralo pokopao neke od svojimh žrtvava; dvije obitelji s malom djecom. (...)" 100251 MET dec 97