3 VJESNIK-HRVATSKA I INTERESI VELIKIH SILA-STROEHM 9-12

Ž1=VJESNIK Ž2=9. XII. 1997. Ž3=Hrvatska i interesi velikih sila "Ako se na kraju 1997. godine gleda na svijet i na europske prilike iz perspektive Zagreba i Hrvatske, svakako ima zanimljivih, ali i nekih zabrinjavajućih elemenata. U prvom redu, primjećujemo izvjesnu ambivalentnost američke politike koja se prema Hrvatima - barem se meni tako čini - ponaša dvosmisleno. Promatrača sa strane ima dojam da Amerikanci jednom rukom nešto Hrvatima daju, što drugom rukom opet oduzimaju. Na kraju sve to izgleda kao da neki Amerikanci žele spojiti nespojivo: da Hrvatska bude stabilna, ali da se istodobno i destabilizira. Ne treba biti veliki prorok pa doći do zaključka kako Hrvatima u predstojećoj godini s Amerikancima neće uvijek biti lako. Kad prijeđemo na europsku scenu - i tamo su prilike malo zamršene. Njemačka kao tradicionalni prijatelj Hrvata stoji pred sudbonosnim izborima u jesen iduće godine. To znači da se zemja već nalazi u predizbornoj groznici. Prvi put nije sigurno hoće li današnji kancelar Kohl još jednom uspjeti. U napetoj njemačkoj unutarnjoj situaciji i pod teretom neriješene financijske (proračunske) krize, kancelar, ali i ostali članovi njegove vlade, neć imati puno strpljenja za hrvatske želje", piše Caerl Gustaf Stroehm u uvodu osvrta. Uz napomenu da bi, u slučaju da Kohl izgubi na izborima, najvjerojatnije budući ministar vanjskih poslova Njemačke bio - socijaldemokrat, Stroehm ocjenjuje kako bi se tada "njemačko-hrvatski dijalog" odvijao "mnogo teže nego danas", o čemu piše: "Naravno, bilo bi sasvim glupo kad bi jedna mala zemlja stavila diplomatske, političke i gospodarske odnose s velikim partnerom pod neke 'ideološke' uvjete ili predrasude. Svaka diplomatska aktivnost mora se pripremiti za više varijanata: i u novim uvjetima Hrvatska mora nastaviti svoj put i naći zajednički jezik i s novim ljudima, bilo to u Bonnu/Berlinu, Londonu, Parizu, Moskvi ili Washingtonu. Ako se stvari baš i ne razvijaju povoljno, Hrvatska mora računati da će privremeno ključne bonnske/berlinske pozicije prelaziti pod utjecaj snaga koje - da se oprezno izrazim - nemaju mnogo razumijevanja za hrvatske stavove i psihologiju". Stroehm drži kako malim narodima, pa i Hrvatskoj, osim toga, prijeti još jedan problem o kojemu piše: "Za vrijeme boravka u Moskvi njemački kancelar Kohl, zajedno s domaćinom Borisom Jeljcinom, najavio je 'francusko-njemačko-rusku' kombinaciju ili osovinu na euroazijskom području, možda čak i zajedno s Kinezima i japancima. Ako se nešto takvo ostvari, to bi značilo suprotstavljanje 'kontinentalnih' snaga američkoj hegemoniji u svijetu. Amerikanci, koji već osjećaju rastući otpor, negodovanje i suprotstavljanje svojoj politici, bili bi konfrontirani s 'kontinentalnim blokom'. To se već može vidjeti u Srednjoj Aziji ( bivšim sovjetskim republikama od Kazahstana do Azerbajdžana), gdje se vodi borba za kontrolu nad naftom). Nitko ne može vidjeti kako trava raste -ali svi znamo da raste, i to prilično brzo. Na sličan način, gotovo nikad ne vidimo političke poteze velikih sila na teritoriju malih naroda - ali svi zmamo da takvi potezi postoje. Hrvati se ne bi smjeli prepustiti naivnom uvjerenju da se nalaze u 'zaštićenoj zoni'. Naprotiv - što je istodobno i sreća i nesreća - nalaze se na jednom od najzanimljivijih raskrižja Europe, islama i Zapada, pravoslavlja i zapadnog kršćanstva. U takvoj situaciji ne treba zanemariti moguće prijatelje, ali se ipak treba osloniti uglavnom na vlastite snage. U tom smislu se za Hrvate i nakon Domovinskog rata gotovo ništa nije promijenilo", zaključuje Stroehm. 090327 MET dec 97