5 VEČERNJI-ZLATO I POLITIKA-STAREŠINA 9-12

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2=9. XII. 1997. Ž3=Zlato i politika "Da između zlata i politike postoji vrlo uska sprega, pokazuje i dosadašnje rasvjetljavanje istine o blagu koje su nacisti u drugom svjetskom ratu opljačkali porobljenim državama i pojedincima, a koji su državama kasnije više ili manje nadoknađeni, ali pojedincima uglavnom nikada", piše Višnja Starešina u uvodu redovite kolumne 'Politički plićaci'. Istaknuvši kako je bilo "samo pitanje vremena kada će i u kojem kontekstu biti izvučeno na površinu i pitanje zlata i novca koje je oteo Pavelićev režim za vrijeme NDH", novinarka u nastavku piše: "Počelo je još ljetos, odašiljanjem pisma Svjetske židosvke udruge hrvatskoj vladi da utvrdi porijeklo oduzete imovine i vrati je vlasnicima ili nasljednicima, i lansiranjem u medije priče o navodnom ustaškom zlatu u Vatikanu. A nastavljeno je prošlog tjedna na londonskoj konferenciji o sudbini opljačkanog zlata. Prozivka, doduše, počiva na vrlo problematičnim osnovama, i da je riječ samo o humanom zahtjevu da žrtve dobiju odštetu, problem bi već bio riješen obrazloženjima koje je hrvatsko izaslanstvo ponudilo na samoj konferenciji. Preostala bi samo složena provedba obeštećenja kad se utvrde štete. Jer, već u startu je pismo poslano na krivu adresu. Naime, Republika Hrvatska nije pravna sljednica NDH, već SFRJ, koja se kasnije raspala na pet država. Najveći dio Pavelićeva zlata, kako je to predočilo i hrvatsko izaslanstvo, preuzela je izravno ili u obliku kasnijih odšteta Narodna banka Jugoslavije. Stoga bi zahtjevi za individualnim odštetama logično išli na svih pet država sljednica, i to tek nakon što se završi postupak sukcesije imovine bivše države. A od Hrvatske se može zatražiti da svojim arhivima pomogne u utvrđivanju putova opljačkane imovine, baš kao i od bilo koga tko može pridonijeti rasvjetljavanju istine. Tako bi to bilo da humani zahtjevi za povratom otetoga nisu diktirani politikom i vođeni političkim pritiscima. Ovako, fleksibilnost u riječi i djelu je nužna da se izbjegne ono što se prije godinu dana dogodilo tadašnjem švicarskom predsjedniku Delamurazu. Izjavio je, prilično logično, kako Švicarska neće osnivati fond za odštetu žrtvama prije nego što međunarodna komisija utvrdi tko su oštećenici i o kojim je iznosima riječ. Nakon što su ga američki mediji pribili na stup srama, a svjetske židosvke udruge najavile bojkot američkih banaka u SAD-u - fond je osnovan po brzom postupku", upozorava na kraju novinarka. 090327 MET dec 97