USKRATA POČASTI ZBOG NEGIRANJA TURSKOG GENOCIDA NAD ARMENCIMA

JERUZALEM/LONDON, 8. prosinca (Hina) - Može li se turski pokolj nad milijun Armenaca godine 1915. uspoređivati s pokoljem šest milijuna Židova tijekom Drugog svjetskog rata, pitanje je koje je u kolovozu podijelilo Izraelce i zbog koje jedan od najpoznatijih povjesničara Bliskog istoka ne može postati počasan građanin Tel Aviva, objavio je u nedjelju britanski list "Independent on Sunday". #L# Bernard Lewis (81), umirovljeni profesor na američkom sveučilištu Princeton, poriče da je turski pokolj milijun Armenca 1915. godine bio genocid i tvrdi da je milijun Armenca moglo umrijeti prigodom "deportacije i preseljenja", no za to okrivljuje lošu organizaciju u ratnim uvjetima. Godine 1985. taj je profesor potpisao peticiju podnesenu američkom Kongresu kojom se prosvjedovalo protiv proglašavnja 24. travnja, dana kada se Armenci prisjećaju žrtava genocida, državnim praznikom. Francuski mu je sud 1995. izrekao simboličnu kaznu od jednog franka zbog poricanja u interviewu za francuski list "Le Monde" postojanje armenskog genocida. Tada je izjavio da za turske postupke 1915. godine postoje olakotne okolnosti kao što su armensko simpatiziranje Rusa i njihova želja za samoodređenjem. Armenci i mnogi Izraelci ogorčeni su poricanjem tog armenskog genocida i opravdavanja takvih pokolja olakotnim okolnostima. "Takve argumente koristili su Nijemci da bi se opravadali za ono što su tijekom rata učinili Židovima", izjavio je Mordechai Virshubski, vijećnik Tel Aviva koji je spriječio proglašavanje profesora Lewisa počasnim građaninom glavnog izraelskog grada. Skandal je tim veći što je nereagiranje međunarodne zajednice 1915. godine na armensku tragediju 25 godina kasnije pridonjelo holokaustu. Nad raspravom izraelskih akademika nadvila se Hitlerova poznata naredba čelnicima SS-a prije početka invazije na Poljsku: "Neumoljivo istrijebite sve poljske muškarce, žene i djecu. Tko napokon danas uopće spominje pokolj Armenaca?" (Hina) zt dh 082156 MET dec 97