VOA - 30. STUDENOGA, RAZGOVOR S MINISTROM HEBRANGOM

Ž1=GLAS AMERIKE - VOA Ž2=30. XI. 1997. O stanju u hrvatskom zdravstvu s ministrom Andrijom Hebrangom razgovarala je Linda Miliša. "Ni teška ni laka, opisat će situaciju u hrvatskom zdravstvu doktor Andrija Hebrang, po kojemu su u posljednjih nekoliko mjeseci zaredani napadi na stanje u resornom mu ministarstvu obično politiziranje u, ponovit će više puta, crvenom tisku ili crvenim elektronskim medijima. = Mi smo u prosjeku na putu, u nekim segmentima smo već i dostigli, donji europski standard. Nismo na razini Njemačke, ali imamo zdravstveni standard Nizozemske i Engleske, tvrdi ministar zdravstva. Hrvatsko je zdravstvo i ove godine iz državnog poračuna dobilo 2,3 milijarde njemačkih maraka što je 7,6 posto bruto nacionalnog dohotka. Toliko dobivaju i njemački i švicarski ministar zdravstva pa se u njih niko ne buni, kaže Andrija Hebrang, tvrdeći kako Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka zemljama poput Hrvatske preporučuju samo pet posto od državnog proračuna. Hrvatsko zdravstvo, osim od problema poskupljenja tehnologije koju ne prati rast bruto nacionalnoga dohotka, pati - veli Hebrang - i od komunističkog naslijeđa neplaćanje obveza. = Danas u Hrvatskoj, kao što je poznato, ima oko 8 milijarda kuna međusobno nepodmirenih dugova. Nažalost, sa 2 milijarde kuna u tome sudjeluje zdravstvo. Rashodi hrvatskoga zdravstva nisu ni za jedan posto prešli zacrtane planove, ali su izvori prihoda zatajili. = To je problem hrvatske države, to je problem premijera, i to je problem Predsjednika države. I upravo na tu razinu ovih dana i dižem taj problem jer on se mora riješiti. Sve doprinose od gospodarstva koji ovise o meni naplatio sam. Ono što treba naplatiti od države neka rješavaju oni koji državu vode, kaže Andrija Hebrang kojemu nikako nije jasno zašto mu se zamjera centralizacija zdravstva. Kaže da je u zemlji od 4 milijuna 800 tisuća stanovnika centralizacija nužna. Zdravstveni se sustav može decentralizirati u Americi sa 250 milijuna ili Njemačkoj sa 80 milijuna osiguranika. U tim zemljama postoji kritična masa osiguranika koja jamči solidarnost. Dakle da zdravi plaćaju za bolesnog, objašnjava Hebrang, navodeći kao drugi razlog centralizacije zdravstva katastrofalno gospodarsko stanje po županijama. Upitan hoće li podržati smanjenje stope doprinosa i kako će se ono odraziti na ionako loše zdravstvene usluge, odgovorit će: = Ne, moj uvjet je da ostanem ministar da se stope doprinosa ne smanje. Kontroliranjem zdravstvenog sustava, Hebrang je uveo normative za broj kreveta po broju stanovnika. = Naš normativ je 3,5 kreveta na tisuću stanovnika akutnih, 0,3 kreveta na tisuću stanovnika visokodiferentnih, kliničkih, za najkompliciranije i najsloženije zahvate, i 1,7 kroničnih kreveta na tisuću stanovnika. Po županijskim bolnicama, kakve su pulska, karlovačka ili sisačka, 30 je posto praznih kreveta. To treba racionalizirati jer nijedna ih država na svijetu ne plaća. Nećemo smanjivati standarde koji vrijede već pet godina, kaže ministar Hebrang i nastavlja. = Sve su to izmišljotine, ali će biti zatvaranja onih kreveta koji su prazni, koji su nepotrebni. Svaki takav prazni krevet veže uz sebe najmanje dva zaposlena. To znači da će ipak biti otpuštanja radnika? = Negiram te crvene izjave u crvenom tisku. Od oko 65 tisuća radnika, prema svjetskim standardima, njih 10 do 15 tisuća su višak. Ne kažem da ćemo ih otpustiti već da ćemo zajedno snositi tu socijalnu sudbinu, veli Andrija Hebrang, za čijih se sedam ministarskih godina dogodilo nekoliko vrlo teških slučajeva. Na primjer, u sisačkoj bolnici na odjelu za dijalizu zbog loše su vode pacijenti otrovani aluminijem. Šestorica su umrla. U Šibeniku je umrla pacijentica kojoj je umjesto devetog mjeseca trudnoće dijagnosticirana ciroza jetre. Umrlo je i novorođenče. Bila je alkoholičarka. Struka je dijagnosticirala da liječnici nisu krivi. Četvorica suspendiranih liječnika vraćeni su na posao, komentira Andrija Hebrang. Treba li štedjeti na zdravstvu dok s druge strane, na primjer, cvjeta vozni park u pojedinim ministarstvima ili dok pojedini vladini dužnosnici grade vile? = Drago mi je da ste mi postavili ovo pitanje jer bahatost ponašanja državnih službenika je jedan od ključnih problema hrvatske države. Riječ je o manjini, ali toliko bode oči da narod generalizira, kaže Andrija Hebrang, ministar zdravstva i član vladajuće stranke, koji stranačku pripadnost drži presudnom u svim državnim resorima, osim zdravstva. Nikada ravnatelje ne pitam u kojoj su stranci. Svega ih je dva posto u vladajućem HDZ-u. Idite i provjerite, poručuje Andrija Hebrang. Provjerili. Postotak je bitno veći. Ž5=(VOA) 010304 MET dec 97