Ž4=RUSIJA
Ž1=NEZAVISIMAJA GAZETA
Ž2=21. XI. 1997.
Ž3=Još jedan sukob između Krajišnika i Plavšićke
"Političari raznih zemalja i predstavnici međunarodnih udruga koji se
drže odgovornima za razvoj stanja u Bosni i Hercegovini već su
uobičajili svoje nade na rješenje ovdašnje krize povezivati s ovim ili
onim izborima koji uvijek ponovno prisiljavaju puk da izlazi na
birališta. Ovim izborima - 23. XI. birat će se parlament bosanske
Republike srpske (RS) - međunarodna se zajednica nada da će riješiti
sukob između predsjednika RS Biljane Plavšić i srpskog predstavnika u
tročlanom predsjedništvu Momčila Krajišnika. Dva tjedna nakon toga -
7. XII. - kao nastavak ovih izbora predviđeni su još jedni, na kojima
će se birati novi predsjednik RS i republički predstavnik u bosanskom
predsjedništvu.
Još prije godinu dana Plavšićku su smatrali većim ekstremistom i većim
protivnikom međunarodnih snaga razmještenih u Bosni, nego Krajišnika,
a njezino mjesto i uloga u bosanskom ratu ocjenjuju se jako različito.
Međutim, čim su Plavšićka i njezini donedavni partneri započeli borbu
za vlast, zapadni su političari jednodušno stali na stranu
predsjednice, vidjevši u mogućoj Plavšićkinoj pobjedi mogućnosti za
stjecanje znatne političke dobiti - Radovana Karadžića, bivšeg
predsjednika RS optuženog za mnoge ratne zločine, kojega odavno
očekuju na međunarodnom sudu u Den Haagu.
Sada mnogi međunarodni promatrači priznaju da niz zapadnih političara
zauzima jednostrano, tendenciozno stajalište glede događaja u BiH. Ako
se muslimansko-hrvatska Federacija odlučno podiže iz ruševina i
obnavlja svoje gospodarstvo uz pomoć Hrvatske i brojnih azijskih
zemalja i uz potporu međunarodne zajednice koja ovamo šalje 96 posto
novčarsko-robne pomoći, onda RS koja zauzima 49 posto područja BiH,
živi od preostalih 4 posto strane pomoći, gotovo u uvjetima nametnute
izolacije i političke opstrukcije. Glavni krivci za takvo stanje jesu,
naravno, ovdašnji politički čelnici. No oni žive dobro. Muče se
njihovi sugrađani, životni standard kojih je pao za više desetaka
godina.
Trenutno je jako uočljiva i razlika u mentalitetu Srba i njihovih
susjeda u državi koje je, zbog puno razloga, još uvijek teško nazvati
sunarodnjacima. Ako je većina prosječnih Srba usmjerena na mirnu,
makar i polaganu obnovu zemlje iz ruševina, u muslimansko-hrvatskom
dijelu BiH puno se češće čuju govori ne samo o povratku kućama koje su
se prema Daytonskom sporazumu našle na srpskom području, već i o tome
da će cijela BiH jednom svejedno biti pod njihovim potpunim nadzorom.
Ovih je dana susjedna Hrvatska predložila čelništvu
muslimansko-hrvatske Federacije da sklope sporazum o tzv. posebnim
vezama koji pretpostavlja postupno stvaranje zajedničkog tržišta,
valutni i carinski savez, zone slobodne trgovine i suradnju na
području vanjske politike i obrane, uključujući i zajedničko vojno
zapovjedništvo u slučaju kriznih stanja. Prije, u veljači ove godine,
sličan su sporazum potpisale RS i Beograd, no još nije došlo do
njegove provedbe.
Na prvi pogled nema ništa čudno što se učvršćuju veze entiteta u Bosni
s njihovim susjedima, tim više što to dopuštaju i Daytonski sporazumi.
Istina, ovi posljednji predviđaju da takav dokumenat trebaju odobriti
čelnici cijele Bosne, što se, u ovom slučaju, nikako ne može dogoditi.
Osim toga, svakome je jasno da provedba sličnih međususjedskih
sporazuma može dovesti samo do postupne podjele Bosne između Hrvatske
i Savezne Republike Jugoslavije, a možda i do novog rata", piše
Aleksandr Kuranov.
240204 MET nov 97
Bez većih promjena u broju i iznosu izdanih računa u odnosu na prošlu subotu
Pavić: Navijači su nas pogurali prema pobjedi
Šah: Pobjednik Marin Grgantov
Engleska: Liverpool na plus devet
Najviše cijene za 40 novih proizvoda ne odnose se na sniženja - ministarstvo
La Liga: Villarreal uvjerljiv protiv Valladolida
Mostovi Novoga Sada u višesatnim blokadama
WTA Linz: Aleksandrova protiv Jastremske za naslov
Makedonija: U najvećim trgovačkim lancima promet prepolovljen zbog bojkota
Italija: Monza i Venezia u sve težoj situaciji