1 VJESNIK MORIĆ 13-11

Ž1=VJESNIK Ž2=13. XI. 1997. Ž3=Hrvatski državni sabor "Županijski dom Sabora Republike Hrvatske u srijedu je raspravljao o prijedlozima ustavnih promjena. Jedna od predloženih promjena odnosi se na sam naziv najvišega zakonodavnog tijela u hrvatskoj državi. Predloženo je da se 'Sabor Republike Hrvatske preimenuje u 'Hrvatski državni sabor'", piše Živana Morić u uvodu komentara lista. Napominje kako je taj prijedlog "odmah stigmatiziran u dijelu političke javnosti" i to "očekivanim 'aragumentom': Hrvatska nikada nije imala Hrvatski državni sabor osim u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1942. godine!?", i komentira: "Unatoč tomu što ta tvrdnja nije točna, jer je niječu povijesne činjenice, oni će prijedlog promjene sadašnjega naziva hrvatskoga Sabora s diletantskom lakoćom imenovati 'podlom političkom podvalom'. Time postaje bjelodano da je neslaganje s novim imenom Sabora tek dimna zavjesa kojom se pokušava prikriti stvarni cilj spomenutih politički kvalifikanata". Istaknuvši kako "povijesna istina ne poznaje stranačke boje", novinarka podsjeća na vrijeme kada se hrvatska država javlja kao kneževina, pa kraljevina, "dakle od narodnih zborovanja, pa izbornih i krunidbenih sabora, do staleških sabora u doba feudalizma, od početka parlamentarizma u Hrvatskoj pa daljih faza u povijesti hrvatskoga Sabora, oblikuje se povijesni luk hrvatske državotvornosti", piše novinarka. Podsjeća na Sabor Kraljevine Hrvatske, odnosno Sabor Trojedine Kraljevine, koji je stoljećima "bio nosilac i čuvar hrvatskoga državnoga suvereniteta" i napominje: "U povijesnim dokumentima iz toga razdoblja 'Sabor Kraljevinah Hrvatske, Dalmacije i Slavonije' znači sabor države hrvatske, odnosno hrvatski državni sabor. Naziv 'Hrvatski državni sabor' spominje se expressis verbis u saborskim odlukama u doba bana Jelačića, također u odluci o prekidu državnopravnih odnosa s Ugarskom i Austrijom na zasjedanju hrvatskoga Sabora održanome 29. listopada 1918., a u svojim političkim nastupima i tekstovima taj su naziv rabili među inima Stjepan Radić i Vladko Maček", izdvaja još novinarka i zaključuje: "Gledajući s povijesnoga, ali i jezičnoga motrišta (poradi razlike kad se govori o stranačkim, crkvenim, prosvjetnim i inim saborima) te imajući na umu njegvo današnje značenje i ustavni položaj, lako se složiti da Sabor hrvatske države svoj najpotpuniji izraz nalazi upravo u nazivu Hrvatski državni sabor". 130124 MET nov 97