ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Krčki most koji preko mora spaja kopno s otokom Krkom već je dvadeset godina izložen agresivnom djelovanju morske okoline, te je nužno poduzimanje ozbiljnih i vrlo skupih obnoviteljskih i zaštitnih mjera,
upozoravaju J. Beslać i M. Bogović u prilogu "Pojačano održavanjer Krčkog mosta" obznanjenom u časopisu Hrvatskog društva građevinskih inženjera "Građevinar".
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Krčki most koji preko mora spaja kopno
s otokom Krkom već je dvadeset godina izložen agresivnom djelovanju
morske okoline, te je nužno poduzimanje ozbiljnih i vrlo skupih
obnoviteljskih i zaštitnih mjera, upozoravaju J. Beslać i M.
Bogović u prilogu "Pojačano održavanjer Krčkog mosta" obznanjenom
u časopisu Hrvatskog društva građevinskih inženjera "Građevinar".
#L#
"Krčki most s dva armiranobetonska luka raspona 390 i 244 metra još
je uvijek najveća i najmionija građevina te vrste u svijetu, gotovo
čudo graditeljske struke", podjećaju Beslać i Bogović, uz napomenu
da su vitalni dijelovi mosta u moru i nad morem već dva desetljeća
izloženi koroziji. Prvi detaljni pregled armiranobetonske
konstrukcije obavili su stručnjaci Građevinskog instituta 1986.
godine i ustanovili da je potrebna zaštita mosta od "kloridne
korozije". Godine 1988. raspisan je javni natječaj za
projektiranje i izvedbu zaštite dostupnih dijelova manjeg luka
Krčkog mosta. Svima koji su se javili na natječaj ponuđeno je da na
velikom luku Sv. Marko izvedu pokusne radove. Izvedene su 23
pokusne površine s 21 različitim sustavom zaštite od 11 ponuđača.
Od 21. izvedenog sustava zaštite, 18 ih je eliminirano već nakon
nekoliko godina kontrole. Neki od njih su na pokusnim površinama
čak pogoršali stanje i ubrzali koroziju. Ni preostala tri sustava
zaštite, dugoročnije gledajući, ne zadovoljavaju.
Krajnje je vrijeme da se u rješavanje problema uključe i stručnjaci
iz svijeta, mišljenja su Beslać i Bogović.
(Hina) ld ld
061231 MET nov 97
(Hina) ld ld