ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Smanjenje tržišta, tehnološka zastarjelost, nelikvidnost i gubici, pad konkurentnosti i rast uvoza i proizvodnih troškova, osnovne su značajke poslovanja kemijske industrije u prošloj i prvoj polovini ove
godine, ocjena je Udruženja kemijske industrije pri Hrvatskoj gospdorskoj komori.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Smanjenje tržišta, tehnološka
zastarjelost, nelikvidnost i gubici, pad konkurentnosti i rast uvoza i
proizvodnih troškova, osnovne su značajke poslovanja kemijske
industrije u prošloj i prvoj polovini ove godine, ocjena je Udruženja
kemijske industrije pri Hrvatskoj gospdorskoj komori. #L#
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, po podacima Državnog
zavoda za statistiku, u prvih je šest mjeseci ove godine bila niža 9,4
posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Pritom je zabilježen oštar
pad proizvodnje osnovnih kemikalija, ponajprije viniklorida,
etilenklorida i aromata, kao i proizvodnje polimera.
Tek neznatni rast, otprilike za jedan posto, ostvaren je u
proizvodnji umjetnih gnojiva, farmaceutskih proizvoda, sredstava za
čišćenje i kozmetike, kao i gume i plastike.
Ukupno je u prvoj polovini ove godine proizvedeno i prerađeno 1,63
milijuna tona kemijskih proizvoda, dvostruko manje nego 1990. godine.
Proizvodnja baznih kemijskih proizvoda bila je u prvoj polovini ove
godine na razini od 1,6 milijuna tona, odnosno gotovo 60 tisuća tona
niža nego u istom lanjskom razdoblju. Jedino je rast zabilježen u
proizvodnji kemikalija za poljoprivredu, koja je dosegnula 1,12 milijuna
tona prema prošlogodišnjih 722.046 tona.
U istom je razdoblju prerađeno 34.160 tona kemijskih proizvoda,
znatno manje od lanjskih 86.765 tona. Pritom je smanjena prerada
sirovina za lijekove i samih lijekova za 2380 na 4198 tona, dok je
blago uvećana prerada sredstava za pranje i kozmetike te premaza,
boja i lakova. Prerada polimera, pak, uvećana je s lanjskih 24.421 na
33.114 tona.
U prvih je osam mjeseci ove godine ukupni izvoz kemijske industrije
smanjen 12,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine na 426,8
milijuna američkih dolara, dok je uvoz uvećan 10,9 posto i vrijednosno
je dosegnuo 774,04 milijuna dolara. Gledajući po pojedinim skupinama
proizvoda, veći izvoz od uvoza ostvaren je jedino kod mineralnih
gnojiva, polimera i osnovnih farmaceutskih sirovina.
Najveći domaći izvoznici u tom su razdoblju bili Pliva, kutinska
Petrokemija i Polimeri, na koje otpada 82 posto izvoza.
Kemijska je industrija, po privremenim podacima Državnog zavoda za
statistiku, krajem srpnja zapošljavala 26.100 djelatnika, a njihov se
broj već nekoliko godina smanjuje.
Negativni trendovi u domaćoj kemijskoj industriji, ističu u
Udruženju, dio su europskog procesa. Naime, europska kemijska
industrija u prošloj je godini zabilježila jedva jedan posto rasta
prodaje, uz pad dobiti i zaposlenosti, a pati i od viška kapaciteta,
gubitka dalekoistočnih tržišta i visokih troškova proizvodnje na koje
posebno utječu sve stroži propisi za zaštitu okoliša. Nasuprot tome,
europska proizvodnja farmaceutskih proizvoda očekivano bilježi
kontinuirani rast proizvodnje, prodaje i osobito profitabilnosti.
(Hina) js sbo
051153 MET nov 97
(Hina) js sbo