ZAGREB, 17. listopada (Hina) - "Dok u domaćim okvirima još traje
faza slijeganja tla nakon šoka što ga je Vlada pripremila odbivši
povući netom odobrene tranše MMF-ova kredita, izvan zemlje je u
prvi mah veće vibracije proizvelo, primjerice, Plivino preuzimanje
poljske tvornice lijekova Polfa Krakow", piše u današnjem
"Večernjem listu" Deana Knežević u uvodu kolumne 'Obavezno s
optimizmom'. Potkrijepljuje to podatkom da je ta vijest objavljena
na prvoj stranici 'Wall Street Journala', "dok se rezolutan potez
hrvatske Vlade i ne spominje".
Uz upit - "znači li to da je dramatičnost koja, namjerno ili ne, bila
ugrađena u Vladino odbijanje zajma, barem što se tiče vanjskog
auditorija, bila suvišna ili čak promašena?" - novinarka o
unutarnjopolitičkim posljedicama piše: "Na unutarnjopolitičkoj
sceni, međutim, ona već nosi neke kamate jer savršeno ide niz dlaku
opciji koja se protivi bilo kakvim stranim autoritetima,
političkim, a i ekonomskim. Ta je opcija sada obodrena, no već u
nekoj idućoj prilici Vladine će kamate splasnuti, kad se na
primjer, otvori ptanje šireg otvaranja Hrvatke za strani kapital. A
do toga će svakako morati doći".
Analizirajući u nastavku dosadašnje aranžmane Hrvatske i MMF-a,
kao i gospodarska kretanja u zemlji od osamostaljenja do danas,
novinarka o odluci Vlade piše: "Sada Vlada procjenjuje da se
situacija toliko promijenila da Hrvatska može bez tijesnih
aranžmana s Fondom. S tom se odlukom poklopila i Matešina turneja
kroz Frankfurt i Beč s naglaskom, kako izvještava državna agencija,
ne na kredite, nego na mogućnosti izravnih stranih ulaganja u
Hrvatsku. Strani ulagači ne ulažu u državnu potrošnju, nego u
isplative projekte. Porezni obveznici time bi mogli dvostruko
profitirati: jednom zato što na njih neće pasti teret kamata, a
drugi put zato što je to sigurniji put do otvaranja novih radnih
mjesta. Uz uvjet, naravno, da političku prevagu ne dobije ona
opcija koja puše ne samo na MMF, nego na strani kapital općenito".
(Hina) dd
170049 MET oct 97
(Hina) dd