11 VJESNIK MILARDOVIĆ 13-10

Ž1=VJESNIK Ž2=13. X. 1997. Ž3=Hrvatska i opasnosti balkanskoga grotla "Balkan se, kao polje nepredvidljivosti i iracionalnosti, vrti u krug. Riječ je o povijesti kruga. Tom su se povijesti bavile dvije međunarodne komisije za Balkan. jedna 1914., a druga 1995. godine. Ciljevi su im bili slični, tzv. istraživanje uzroka rata, dijagnoza i formulacija dugoročnih mjera stabilizacije regije", piše dr. Anđelko Milardović u uvodu osvrta na izvješće što ga je u obliku knjige pod naslovom 'Nedovršeni mir' sastavila Međunarodna komisija za Balkan pod ravnateljstvom glavnoga i odgovornog urednika Ivana Zvonimira Čička (pogovor knjizi napisao je dr. Ivo Banac). Raščlanjujući poglavlja (četiri) knjige - od kojih se u prvom Komisija "bavila dijagnozom epicentra konflikta na Balkanu"; u drugom je analizirala "ponašanje međunarodne zajednice"; u trećem "se bavila 'stanjem zemalja, trendovima i prijedlozima'" - Milardović najzanimljivijim ocjenjuje četvrto poglavlje u kojem Komisija daje svoje zaključke i prijedloge. "U četvrtom, nadasve najzanimljivijem odjeljku Izvbještaja: 'Regija: zaključci i prijedlozi' Međunarodna komisija za Balkan predlaže sazivanje 'Međunarodne konferencije za sigurnost na Balkanu'. Sazivanje takve 'konferencije o južnom Balkanu' (Jugoslaviji?) pod pokroviteljstvom SAD i EU, imalo bi za cilj 'stvaranje južnobalkanske konfederacije' (str. 140). Nadalje, komisija preporučuje stvaranje 'Balkanske udruge Partnerstva za mir i povezivanje sa širim strukturama NATO-a'. Zatim, regionaln suradnju na Balkanu. Osim toga, komisija se zalaže za stvaranje 'područja slobodne trgovine, koje bi moglo 'postati dijelom Srednjoeuropske slobodne trgovinske zone (CEFTA)', te stvaranje udruga za transport i infrasktrukturu, razvoj demokracije, civilnog društva, prava manjina itd. Iz ovog je Izvještaja izostavljena Slovenija dok se u njemu Hrvatska tretira balkanskom državom", navodi Milardović i komentira: "Tako su se, eto, na početku i svršetku XX. stoljeća pojavila dva Izvještaja o balkanskim ratovima i ratovima na Balkanu, u kojima se, posebice u drugome, u istoj režiji, pojavljuje globalni politički program ponašanja EU i SAD prema ovoj regiji. Teško je povjerovati da je novi Izvještaj skup neobvezujućih opservacija i da nije u svezi s politikama Unije i SAD jer, postoji sukladnost stavova, ocjena i prijedloga u Izvještaju s globalnom politikom velesila u regiji. Stoga je jedno od temeljnih pitanja - što će Hrvatska, posebice njezina diplomacija, učiniti da Hrvatska prestane biti predmetom nekoga budućeg izvještaja o Balkanu? Odnosno: Što će učiniti u izbjegavanju zamki iz četvrtog odjeljka Izvještaja Međunarodne komisije za Balkan?" 130250 MET oct 97