NJEMAČKA/DIE WELT - CRNOGORCI

NJEMAČKA DIE WELT 2. X. 1997. Crnogorci će glasovati i o svom statusu "Predsjednički izbori koji će u nedjelju biti održani u Crnoj Gori bit će posebni. Naime, dva najvažnija protivnika članovi su iste stranke (DPS), srodne Miloševićevim srpskim socijalistima. Riječ je o sadašnjem predsjedniku Momiru Bulatoviću, Miloševićevu namjesniku, i o njegovom predsjedniku vlade Mili Đukanoviću, reformistu. Njih dvojica predstavljaju dvije stoljećima suprotstavljene crnogorske struje: 'bijele' i 'zelene' - prosrpsko-unitarističku i autonomašku struju. Sredinom kolovoza ustavni sud Crne Gore poništio je odluku izbornog povjerenstva po kojoj na izborima mogu nastupiti dva kandidata SPS-a. Budući da je vodeće tijelo DPS-a prije Bulatovića već nominiralo Đukanovića, prvi je izbačen s popisa kandidata. Nu, uslijedila je intervencija Beograda i jugoslavenski ustavni sud suspendirao je odluku Crne Gore. Bulatović se ponovo pojaviio na popisu. Momir Bulatović, rođen 1956. g., pristupio je KP 1974. g. Njegov političku uspon odvijao se u sjeni Slobodana Miloševića: nakon osvajanja vlasti u Beogradu prije deset godina, Milošević je na čelne dužnosti nekada autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova katapultirao svoje vjerne sljedbenike, pomogavši i Bulatoviću da zauzme predsjedničku dužnost u Crnoj Gori. Vjerni stranački vojnik Bulatović bio je nepokolebljivo odan velikom bratu u Beogradu i za vrijeme rata. Tu je odanost Srbija nagradila nadproporcionalnim sudjelovanjem Crne Gore u vlasti na razini savezne skupštine: iako Crnogorci čine samo 6 posto pučanstva krnje Jugoslavije, Crna Gora ima 30 od ukupno 138 zastupničkih mandata. Nadalje, Beograd tolerira učestalo krijumčarenje benzina i cigareta koje je izvor profita za Crnu Goru zahvajujući susjednoj Albaniji i Italiji. Šutnja Beograda nije samo gesta velikodušnosti: na kraju krajeva, Crna Gora raspolaže snažnim sredstvom pritiska, osiguravajući Srbiji pristup moru. U jadranskoj luci Kotor smještena je jugoslavenska mornarica. Građani Crne Gore sve su svjesniji da je velikosrpska opcija Slobodana Miloševića donijela toj maloj jugoslavenskoj republici više štete nego koristi. Bulatovićev protivnik, reformski socijalist Milo Đukanović utjelovljuje opisanu novu samosvijest Crne Gore. Taj je 34-godišnjak započeo svoju karijeru kao i Bulatović - kao partijski kadar. Prije godinu dana pokrenuo je novu, reformsku politiku: za vrijeme masovnih prosvjeda srpske oporbe, održanih prošle zime, Đukanović je zatražio udaljavanje Miloševića sa svih političkih dužnosti. Srpski državni mediji proglasili su potom Đukanovića 'razbijačem Jugoslavije' koji se obogatio krijumčarenjem. To nije uspjelo zaustaviti porast Đukanovićeve popularnosti. Kada se Bulatović u srpnju ove godine zalagao za izbor Milošeevića za predsjednika jugoslavenske federacije, smijenjen je s položaja predsjedatelja DPS-a. Stranka se podijelila. Đukanovićev proklamirani cilj jest prevladavanje izolacije Jugoslavije i privlačenje stranih ulagača u Crnu Goru. Đukanović je nekoliko puta putovao u SAD kako bi Crnoj Gori izborio potporu predstavnika Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Pobijedi li Đukanović na izborima, Beograd će se možda morati pripremiti za slom Savezne Republike Jugoslavije, ostatka nekadašnje Titove države. To bi istodobno bio kraj velikosrpskog sna a Srbija bi se ponovo vratila u granice iz 1912. g. - granice prije balkanskih ratova", dodaje na kraju članka Katja Ridderbusch. 030400 MET oct 97