ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Rasprava o etici suvremenoga novinarstva moguća je uz razumijevanje medija u kojemu se djeluje, budući da je istina predodređena prirodom medija, a ta činjenica pak nužno deformira stvarnost koju se, zbog
njene neizrecivosti, ne može potpuno prikazati i opisati. To su neka od stajališta iz izlaganja prof. dr. Davora Rodina kojim je započeo okrugli stol posvećen temi "Etika novinarstva" održan danas na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Okrugli je stol, u sklopu svojih redovitih aktivnosti, organizirala Novinarska knjižnica Freedom Forum (The Freedom Forum Journalism Library), a u njegovu su radu sudjelovali istaknuti hrvatski novinari i predavači Fakulteta političkih znanosti.
ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Rasprava o etici suvremenoga novinarstva
moguća je uz razumijevanje medija u kojemu se djeluje, budući da je
istina predodređena prirodom medija, a ta činjenica pak nužno
deformira stvarnost koju se, zbog njene neizrecivosti, ne može potpuno
prikazati i opisati. To su neka od stajališta iz izlaganja prof. dr.
Davora Rodina kojim je započeo okrugli stol posvećen temi "Etika
novinarstva" održan danas na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Okrugli je stol, u sklopu svojih redovitih aktivnosti, organizirala
Novinarska knjižnica Freedom Forum (The Freedom Forum Journalism
Library), a u njegovu su radu sudjelovali istaknuti hrvatski novinari
i predavači Fakulteta političkih znanosti. #L#
Utjecajni mediji i nemoćni novinari paradoks su našega vremena u
kojemu je zbog toga novinarska etika slab čimbenik, mišljenja je prof.
dr. Pavao Novosel. Moćni mediji, među kojima je i televizija kao
iznimno jak medij, stvaraju posebnu stvarnost i u interesnoj "igri",
istaknuo je dr. Novosel, nameću svoju interpretaciju stvarnosti.
Sa stajalištem dr. Novosela o moćnim medijima i nemoćnim novinarima
polemizirao je novinar Dražen Vukov-Colić rekavši da bi se novinarska
profesija trebala sama regulirati. Pri tom je istaknuo da su za
novinara najvažnija načela: ne griješiti protiv činjenica i ljudskoga
dostojanstva. S tim je u vezi, Dražen Vukov-Colić izrazio i mišljenje
da vrijeme pojedinaca u hrvatskom novinarstvu tek dolazi.
Novinari pripadaju profesiji koja nema tu povlasticu da drugima nisu
dužni objašnjavati svoje postupke. Zato su, rekao je prof. dr. Marko
Goluža, više izloženi neetičnosti drugih, a ne vlastite, profesije.
Pri tom je dr. Goluža ukazao i na tri razine koje, po njegovu
mišljenju, treba razlikovati u raspravi o etici ili neetičnosti
novinarstva. To su: poimanje etike samog novinara, redakcijsko
stajalište ili "credo" i tumačenje etičnosti te šire društvene
postavke o novinarskoj profesiji. S tim je u vezi, dr. Goluža spomenuo
primjer američkoga poimanja istraživačkoga novinarstva koje, rekao je
Goluža, uvijek mora sadržavati nekakav "gate". U vezi pak pitanja komu
mediji i novinari trebaju odgovarati kada nanose osobnu ili društvenu
štetu, dr. Goluža misli da bi demokratska društva trebala težiti
izgradnji etičkoga monitoringa.
(Hina) ip dd
291831 MET sep 97
(Hina) ip dd