ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Odnosi Hrvatske i Srbije, sadašnji i budući, tema su članka Mirka Galića, koji napominje da njihov razvoj "ne zanima samo te dvije zemlje nego i širu međunarodnu zajednicu. Izgradi li se između njih
dobrosusjedska suradnja, cjelokupna situacija na tom dijelu Europe bit će stabilnija; i obrnuto, produže li se hrvatsko-srpske napetosti, ostat će latentna opasnost od nestabilnosti, možda i od novih sukoba. Zato se iz svjetskih metropola forsira linija normalizacije odnosa između Zagreba i Beograda: velikim je zemljama približavanje dviju ključnih država s toga trusnog područja isto što i udaljavanje od zone sukoba", piše Galić.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Odnosi Hrvatske i Srbije, sadašnji i
budući, tema su članka Mirka Galića, koji napominje da njihov razvoj
"ne zanima samo te dvije zemlje nego i širu međunarodnu zajednicu.
Izgradi li se između njih dobrosusjedska suradnja, cjelokupna
situacija na tom dijelu Europe bit će stabilnija; i obrnuto, produže
li se hrvatsko-srpske napetosti, ostat će latentna opasnost od
nestabilnosti, možda i od novih sukoba. Zato se iz svjetskih metropola
forsira linija normalizacije odnosa između Zagreba i Beograda: velikim
je zemljama približavanje dviju ključnih država s toga trusnog
područja isto što i udaljavanje od zone sukoba", piše Galić. #L#
"Mnoge (i značajne) okolnosti opravdavaju, dakle, što se Hrvatska
upustila u normalizaciju odnosa sa zemljom koja je silom oružja htjela
spriječiti snagu njezine volje za državnim osamostaljenjem", smatra
Galić. Uz upit - "Što je, međutim, sa Srbijom? I pogotovu što još može
biti s tom zemljom?" - Galić nastavlja:
"Za demokratsku Hrvatsku dobar susjed može biti (samo) demokratska
Srbija. Ali u toj zemlji politički, na vlasti, dominira ista ekipa,
koja je kostituirana u bivšoj državi (Jugoslaviji) i u bivšem sustavu
(komunizmu), a alternativa su joj ili tvrdi nacionalizam Vuka
Draškovića ili krajnja desnica Vojislava Šešelja. Kada bi se
nakadašnji kumovi mogli ujediniti, imali bi većinu u novom srbijanskom
parlamentu, a vjerojatno, i budućeg predsjednika Srbije. Dakle, svu
vlast! U dijelu srpskog naroda, koji je izašao na biralište,
raspoloženje je još uvijek ratničko (prema susjedima) ili osvetničko
(prema 'svojoj' vlasti): ako danas nisu izbacili Draškovića ili
Šešelja na čelo države, mogu to učiniti sutra, i krenuti u novi pohod
za veliku Srbiju, možda drukčiji, a možda i istim sredstvima.
Takva mogućnost - zapravo opasnost - mora zanimati i druge u
svijetu, napose susjede, i pogotovu Hrvatsku; ne da odustane od linije
normalizacije dokle ona ne ugrožava hrvatske državne i nacionalne
interese, nego da bude oprezna. 'Meke granice', koje traže iz
Beograda, lijepa su i dobra ideja: ostvariva je samo između zemalja
koje nisu prijetnja jedna drugoj, i u državama u kojima vladaju
demokratski standardi i snage mira", upozorava Galić i zaključuje:
"S Draškovićem ili, pogotovu, sa Šešeljem na vlasti u Srbiji,
Hrvatskoj bi trebale što tvrđe granice. Da 'marš na Knin' ostane u
Beogradu".
(Hina) dp mi
250739 MET sep 97
(Hina) dp mi