THE WASH. POST, 24. IX., BERGER

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE WASHINGTON POST Ž2=24. IX. 1997. Ž3=Berger kaže da Sjedinjene Države moraju ostati u Bosni "Savjetnik predsjednika Clintona za nacionalnu sigurnost jučer je izjavio da gotovo dvije godine nakon dolaska američke vojske u Bosnu, ta zemlja i dalje balansira 'na zategnutoj žici' te da će i u daljnjoj budućnosti biti potrebna istaknuta američka uloga na tom području, želimo li da ne dođe do obnavljanja rata", piše John F. Harris. "U govoru koji dužnosnici Bijele kuće nazivaju velikom izjavom američke politike, nacionalni savjetnik za sigurnost Samuel R. 'Sandy' Berger suzdržao se od zagovaranja produžetka mandata američkih vojnika, opisujući američko vojno uključenje nakon sljedećega proljeća tek kao jednu mogućnost. On je naglasio da je Clinton predan dugoročnom naporu stvaranja mirne, multietničke države prema viziji Daytonskih sporazuma iz 1995. Berger je svojoj publici u Sveučilištu Georgetown priznao da je oporavak Bosne nakon građanskog rata 'bolno spor', no dodao je da uz pomoć NATO-a 'mir počinje hvatati korijene'. 'Da bi zadržali naše dobitke na tom području, potrebno je da međunarodna zajednica još dugo vremena ostane angažirana na neki način', izjavio je Berger. Takva izjava - za koju vladini dužnosnici kažu da je bila dio strategije da se javnost pripremi za mogućnost proširenja američke vojne nazočnosti - osuđuje Clintona na bitku s Kongresom. Republikanci pritišću Predsjednika da jasnije odredi 'strategiju izlaska' američke vojske, koja je prema prvotnom planu trebala dovršiti svoj posao u Bosni početkom 1996. Novac potrošen na obranu sad prisiljava Clintona da potraži dopuštenje Kongresa želi li da vojska ostane u Bosni. U središtu raspre je neslaganje o pitanju je li cilj ujedinjene, multietničke Bosne realan. Sve više glasova u Kongresu i američkim krugovima koji se bave vanjskom politikom tvrdi da je de facto podjela Bosne između etničkih skupina najrealniji tijek događanja. No Berger je izjavio da bi vlada trajnu podjelu smatrala priznanjem poraza onima koji su odgovorni za rat. 'Vjerujem da su oni koji zagovaraju podjelu u krivu, jer prihvaćanje podjele znači ratifikaciju najgoreg etničkog čišćenja u Europi u posljednjih pola stoljeća', izjavio je. 'Ne smijemo odustati od pravde i nagraditi agresiju.' I dok je odbacio stajalište da etnička mržnja u Bosni proizlazi iz 'željeznih zakona genetike ili kulture', Berger je upozorio: 'Moramo biti realni: međunarodna zajednica i ljudi u Bosni suočeni su sa mnogim stvarnim izazovima, koji će zahtijevati strpljenje i trajni napor.' No Berger je, kao i Clinton i drugi vladini dužnosnici, ostao neodređen te nije objasnio u čemu bi se točno sastojao taj napor. Izjavio je da bi budućnost američke uloge mogla biti ograničena na financijsku pomoć za građansku obnovu. I inzistirao je da ni Sjedinjene Države ni njezini partneri u NATO-u nisu donijeli odluku o tome hoće li SFOR u Bosni biti zamijenjen nekom drugom vojskom, u kojoj će sudjelovati i Amerikanci. Poruka njegova govora bila je usmjerena na obrazlaganje razloga zbog kojih bi takva sila mogla biti potrebna. U Bijeloj kući i u ministarstvu vanjskih poslova, neki dužnosnici tvrde da je Clintonova odluka da uključi američke vojnike u mirovnu operaciju nakon utvrđenog roka praktički neizbježna. (...) Bivši ministar vanjskih poslova Henry A. Kissinger ovaj je tjedan napisao članak u kojem tvrdi da vlada riskira 'uvlačenje u krizu,' budući da su ciljevi misije u Bosni i strategije za njihovo ostvarivanje slabo definirani. Berger je na to izjavio da 'članku dr. Kissingera nedostaje svijest o trenutačnom stanju stvari.' Zadnjih je mjeseci, kaže Berger, Bosna mnogo napredovala; nezaposlenost je pala na 50% od prijašnjih 90%. Dodao je da su obnovljene opskrba vodom i grijanjem te da su barikade koje su prije postavile zaraćene strane uglavnom nestale. (...)" 250121 MET sep 97