ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Podaci o aktivnostima Vlade Republike Hrvatske, javnih poduzeća i drugih institucija u hrvatskom Podunavlju nedvosmisleno potvrđuju da je proteklih mjeseci uložen golem napor i postignut veliki napredak na
uklapanju hrvatskog Podunavlja u pravni i gospodarski sustav Republike Hrvatske. To se navodi u Zaključku Izvješća hrvatske Vlade o provedbi Pisma namjere Vlade RH o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja od 13. siječnja ove godine i uspostave ustavno-pravnog poretka RH na područjima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije koja su sada pod upravom UNTAES-a. To Izvješće hrvatska Vlada je prihvatila na sjednici u ponedjeljak, 22. rujna.
(I. DIO)
ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Podaci o aktivnostima Vlade Republike
Hrvatske, javnih poduzeća i drugih institucija u hrvatskom Podunavlju
nedvosmisleno potvrđuju da je proteklih mjeseci uložen golem napor i
postignut veliki napredak na uklapanju hrvatskog Podunavlja u pravni i
gospodarski sustav Republike Hrvatske. To se navodi u Zaključku
Izvješća hrvatske Vlade o provedbi Pisma namjere Vlade RH o mirnoj
reintegraciji hrvatskog Podunavlja od 13. siječnja ove godine i
uspostave ustavno-pravnog poretka RH na područjima Osječko-baranjske i
Vukovarsko-srijemske županije koja su sada pod upravom UNTAES-a. To
Izvješće hrvatska Vlada je prihvatila na sjednici u ponedjeljak, 22.
rujna. #L#
U Zaključku Izvješća se navodi da je Vlada RH ostvarila dobre
rezulate u povratku Srba iz Podunavlja u druge dijelove Hrvatske, jer
se polovica od onih koji su podnijeli zahtjeve za povratak već vratila
i pritom nije bilo ozbiljnijeg incidenta, dok se neusporedivo manji
broj Hrvata vratio u Podunavlje.
Također se naglašava da je u programe obnove i revitalizacije
stradalih dijelova RH uloženo već skoro 10 milijardi kuna i to iz
sredstava državnog proračuna i javnih poduzeća, a da je međunarodna
pomoć za tu namjenu bila ispod dva posto tog iznosa, što znači da je
gotovo izostala.
Vlada RH, ističe se, nastavit će s poticajnim mjerama gospodarskog
razvitka u ratu stradalih područja hrvatskog Podunavlja kako bi što
prije dostigli razinu razvijenosti drugih dijelova zemlje.
Sve što je dosad obavljeno na reintegraciji hrvatskog Podunavlja,
dobra je pretpostavka za početak masovnijeg povratka Hrvata, Mađara i
drugih prognanika u njihove domove. Na tome će, stoji u Zaključku
Izvješća, hrvatska Vlada zajedno s UNTAES-om, pojačati napore kako bi
se očekivani povratak i dogodio u sljedećim mjesecima.
Zbog toga Vlada RH smatra potrebnim ubrzati postupak predaje svih
izvršnih vlasti od UNTAES-a na Republiku Hrvatsku, kako bi mandat
mirovnih snaga bio uspješno okončan s danom 15. siječnja 1998. godine.
Vlada ističe da ni u kojim okolnostima i ni iz kojeg razloga neće
pristati na njegovo produljenje, a da će nastaviti s maksimalnim
naporima u suradnji s međunarodnom zajednicom na obnovi, uspostavi
povjerenja i punoj reintegracije ratom stradalih prostora države
Hrvatske.
Inače, u Izvješću, na četrdesetak stranica, dani su cjeloviti podaci
svih resoranih ministarstava, javnih poduzeća i nadležnih institucija
o dosad učinjenom na reintegraciji državno-pravnog i gospodarskog
sustava u hrvatskom Podunavlju, te povratka prognanika.
U dijelu izvješća o reintegraciji državno-pravnog i gospodarskog
sustava prvo se opširno govori o uspostavi državne i lokalne uprave i
samouprave. Mirnu reintegaciju hrvatskog Podunavlja Ministarstvo
uprave počelo je ustanovljavanjem rada županijskih ureda za opću
upravu Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Prvi izravni
kontakti s predstavnicima UNTAES-a u svezi početka rada bili su 30.
srpnja prošle godine, a već 20. kolovoza počeo je s radom Ured u Belom
Manastiru, a početkom rujna otvoreni su i uredi u Vukovaru i Batini.
Na stalnim sastancima s predstavnicima UNTAES-a postavljano je pitanje
predaje matičnih knjiga i druge dokumentacije koja je u posjedu
lokalnih vlasti, no u to vrijeme predstavnici UNTAES-a uvjeravali su
predstavnike Ministarstva uprave u nemogućnost predaje knjiga radi
nepostojanja odgovarajuće suradnje s predstavnicima lokalnih srpskih
vlasti. U listopadu 1996. otvoren je još jedan ured za izdavanje
isprava, a s obzirom da se približavalo vrijeme planiranih izbora, u
Izvješću se ističe da je Hrvatska i dalje ukazivala na potrebitost
predaje matičnih knjiga, otvaranje većeg broja ureda. Neposredno pred
izbore na području hrvatskog Podunavlja radilo je stalno 23 ureda, a
povremeno su se otvarali i u drugim mjestima. Službenici su bili
izvrgnuti posebnim naporima, naročito glede sigurnosti (fizički napadi
i uvrede) i neprimjerenim uvjetima rada.
Do dana izbora u uredima je zaprimljeno 163.065 zahtjeva, pritom je
izdano 130.835 domovnica, 25.606 rodnih listova i drugih isprava, a
18.290 zatraženih isprava nije podignuto. Budući je nastavljeno s
radom na izdavanju hrvatskih dokumenata i nakon izbora, sveukupno do
prestanka rada ureda, u organizaciji UNTAES-a (1. rujna 1997.) u
hrvatskom Podunavlju je izdano 198.159 isprava iz matičnih knjiga i
knjiga državljana, odnosno 154.443 domovnice i 38.716 rodnih listova
i drugih isprava. Osim poslova na izdavanju dokumenata obavljani su i
poslovi popisa birača, koji su bili posebno otežani s obzirom na
nedostatak odgovarajućih evidencija. S obzirom da su dokumenti
građanima u hrvatskom Podunavlju izdavani bez naplate upravnih
pristojbi i drugih troškova iz državnog proračuna RH za te je namjene
potrošeno 10,700.586 kuna. Tome treba dodati i 715.952 kune koje se
odnose na troškove poštarine, a u sve to nisu uračunati troškovi
izrade popisa birača što se, kao izvješće tjedno dostavljalo UNTAES-u.
Ukupni troškovi, u koje ulaze i opremanje županijskih ureda, iznosili
su oko 19,8 milijuna kuna, dok je za funkcioniranje Vladina Ureda
privremene uprave, te za potrebe rada UNTAES-a utrošeno oko 41,5
milijuna kuna.
Nakon prestanka rada ureda u organizaciji UNTAES-a i početka
redovnog rada matičnih ureda u hrvatskom Podunavlju i dalje je, navodi
se u Izvješću, neriješen problem predaje matičnih knjiga od UNTAES-a.
S tim u svezi Vlada u Izvješću ukazuje i na problem koji će nastati u
provedbi Zakona o konvalidaciji jer tek uvidom u stanje knjiga i
činjenica koje su u njih upisane može uslijediti donošenje
odgovarajućih provedbenih propisa za izvršenje navedenog zakona.
Nakon provedenih izbora u hrvatskom Podunavlju uslijedilo je
konstituiranje jedinica lokalne samouprave. Na području
Vukovarsko-srijemske županije u zakonski predviđenom roku
konstituirana su sva općinska i gradska vijeća, a u Osječko-baranjskoj
županiji većina općina ima konstituirana tijela kao izabrane
načelnike, predsjednike vijeća i službenike koji bi profesionalno
trebali obavljati dužnost. U općini Tenja još nije donijet statut,
niti je imenovano poglavarstvo, a u općinama Šodolovci i Darda postoje
problemi u početnom djelovanju, međutim, u Izvješću se izražava
očekivanje kako će i ti problemi biti uskoro riješeni.
Vlada Republike Hrvatske donijela je dvije odluke o preuzimanju
djelatnika u rad tijela državne uprave, pa je tako preuzela 89
djelatnika za potrebe županijskih ureda Vukovarsko-srijemske i 23
djelatnika za potrebe Osječko-baranjske županije.
U dijelu izvješća o platnom prometu se navodi da je domaći platni
promet uveden na području hrvatskog Podunavlja 19. svibnja 1997.
godine, i do danas su mnoge hrvatske banke na tom području otvorile
svoje poslovnice i mjenjačnice. Konverzija tamošnjeg novca u hrvatske
kune okončana je 15. rujna ove godine, a provedena je na 920 računa u
iznosu od 615.430,32 kune. Pri tome je gotovina zatečena u trezorima
ZAP-a na području hrvatskog Podunavlja iznosila 3,206.604,03 YUM-a, a
dotrajao i oštećen novac bio je u vrijednosti 76.970 YUM.
Nadalje se u izvješću opširno govori o reintegraciji unutarnjih
poslova navodeći da se od 1. lipnja ove godine na cijelom području
hrvatskog Podunavlja primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo i propisi.
Svim policijskim postajama i ispostavama dostavljeni su svi zakonski
propisi koji se provode i obrasci prijava i drugih pismena. Područje
Podunavlja operativno je podiljeno na sektor Sjever i Jug. Potpisan je
Memorandum o razumijevanju između MUP-a i UNTAES-a, a sukladno tomu
zapovjedanje Prijelaznim policijskim snagama preuzeo je Hrvat, dok je
rukovoditelj Sjevera Srbin, a rukovoditelj Juga Hrvat. Ti
rukovoditelji prestaju s radom prestankom rada UNTAES-a.
U 15 policijskih postaja i dvije policijske ispostave, zapovjednici
i pomoćnici zapovjednika razmjerni su nacionalnoj strukturi popisa
stanovništva iz 1991. godine. U prijelaznim policijskim snagama (PPS)
8. rujna 1997. ukupno ima 836 hrvatskih policajaca. Od 30. srpnja
okončan je prijem Srba iz sastava PPS-a u hrvatsku policiju. Na rad u
MUP primljeno je ukupno 982 djelatnika, od kojih 816 ovlaštenih i 166
neovlaštenih djelatnika. MUP je do sada financijski podupirao PPS u
svim segmentima rada i opremanja i za o utrošio oko 110,7 milijuna
kuna.
U izvješću se navodi da je u listopadu 1996. godine u hrvatskom
Podunavlju počeo otkup oružja, koji je trajao do 19. kolovoza ove
godine, kad je istekao i zakonski rok za otkup oružja u cijeloj
Republici Hrvatskoj. Otkupljeno je 9.860 komada vatrenog oružja,
45.246 komada rasprskavajućeg oružja, 2.325.378 komada streljiva i
upaljača te 106,16 kg eksploziva, a za sve to ukupno je uplaćeno 10,7
milijuna kuna. Teško oružje koje je u procesu razvojačenja oduzeto
UNTAES je uništio o čemu je, navodi se u Izvješću, prijelazni
upravitelj Jacques Klein pismom izvijestio MUP.
Od 1. rujna ove godine upravni poslovi u hrvatskom Podunavlju
obavljaju se sukladno aktu o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, tj. u
policijskim postavama. Ukidanje UNTAES-ovih ureda, ističe se, značajan
je korak procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u
ustavno-pravni poredak RH.
U policijskom postajama uočen je dolazak većeg broja Srba iz SRJ i
tzv. republike srpske, koji raznom lažnom dokumentacijom žele dokazati
svoj identitet i boravište u hrvatskom Podunavlju, radi pribavljanja
hrvatskih dokumenata. Takve se osobe upućuju na podnošenje zahtjeva u
hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u SRJ i BiH. S tim u
svezi se navodi da UNTAES i dalje MUP-u dostavlja na 'hot line' molbe
za pojašnjenja. Ukupno je do sada zaprimljeno 1.917 molbi za
pojašnjenje, a odgovoreno je na 1.887.
U hrvatskom Podunavlju od 20. kolovoza 1996. do 15. rujna 1997.
zaprimljeno je 56.044 zahtjeva za stjecanje državljanstva, 130.538
zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica i 126.597 zahtjeva za
izdavanje putovnica. U svim slučajevima do sada su zahtjevi riješeni
iznad 99 posto. Od ukupno 130.000 izdanih osobnih iskaznica 69.485
izdano ih je domicilnom stanovništvu s prebivalištem na području
Podunavlja od prije 1991. a 60.515 izdano je osobama koje imaju
prebivalište u RH, izvan područja hrvatskog Podunavlja.
(Hina - nastavlja se) sšh ds
241346 MET sep 97
(Hina - nastavlja se) sšh ds