VLADA RH U SABORSKU PROCEDURU UPUTILA PRIJEDLOG ZAKONA O UPORABI JEZIKA MANJINA

JEZIKA MANJINA ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada prihvatila je na današnjoj sjednici i u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina te Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima. U saborsku je proceduru uz ostalo upućen i zakonski prijedlog o potvrđivanju konzularne konvencije između Hrvatske i SRJ, a Vlada je prihvatila i Uredbu o potvrđivanju Ugovora između Hrvatske i Turske o poticanju i uzajamanoj zaštiti ulaganja. Vlada je odlukom darovala poljoprivredno zemljište 18-torici hrvatskih branitelja. #L# Potpredsjednica Vlade dr. Ljerka Mintas-Hodak istaknula je kako je pitanje uporabe jezika nacionalnih manjina u Hrvatskoj uređeno Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima manjina te po načelu brojnih međunarodnih ugovora i konvencija koje je Hrvatska potpisala, pri čemu je posebno važnim ocijenila ugovore s Italijom i Mađarskom. Ono što je još ostalo neregulirano je opseg i način ostvarivanja toga prava i upravo zbog toga potrebno je donijeti predloženi zakon o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, kazala je dr. Mintas-Hodak. Odredbe predloženog zakona, dodala je, zapravo su razrada ustavnih načela i načela Ustavnog zakona, a uvažavaju i sve one obveze koje je Hrvatska preuzela u dosad sklopljenim dvostranim međudržavnim ugovorima. Govoreći o predloženoj ratifikaciji Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, potpredsjednica Mintas-Hodak je kazala da je ta Povelja potpisana 1992. godine te da se njezinim potvrđivanjem neće mijenjati položaj manjina u Hrvatskoj, koje, naglasila je, po hrvatskom Ustavu imaju visoke standarde zaštite. Dr. Mintas-Hodak je istaknula kako je po hrvatskom Ustavu uporaba službenoga jezika manjina obvezna u jedinicama lokalne samuprave u kojima pripadnici manjine čine više od 50 posto stanovnika. Potvrđivanjem Povelje i predloženim zakonom, naglasila je dr. Mintas-Hodak, opredijelili bi se za mogućnost da se statutima jedinica lokalne samouprave kao službeni manjinski jezici odrede talijanski, mađarski, češki, slovački, rusinski, ukrajinski i srpski, ako ta manjina u određenoj jedinici lokalne samouprave ima i manje od 50 posto od ukupnog broja stanovnika. Republika će Hrvatska u roku od godinu dana morati podnijeti izviješće glavnom tajniku Vijeća Europe o provedbi Povelje, a nakon toga Hrvatska će biti obvezana na podnošenje trogodišnjeg izviješća. Zamjenik ministra povratka i useljeništva Josip Juras kazao je kako se tim zakonskim prijedlozima uređuju samo pitanja manjina u Hrvatskoj, smatrajući potrebnim povesti računa o zaštiti hrvatske manjine u drugim državama, naročito u Sloveniji i Makedoniji, gdje se, kako je kazao, za razliku od Hrvatske, iz proračuna tih država ne izdvajaju sredstva za hrvatsku manjinu. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić ustvrdio je kako Hrvatska Europsku povelju i predloženi zakon potvrđuje i donosi radi sebe, svoje vjerodostojnosti i orjentacije. Podsjetio je da su potpisani sporazumi o zaštiti manjina sa Italijom i Mađarskom, da se o tome pregovora sa SRJ, te da su započeti razgovori i s drugim državama u kojima živi znatan broj Hrvata o potpisivanju bilateralnih sporazuma kako bi se zaštitio njihov položaj. Ministar u Vladi dr. Juraj Njavro upitao je da li je Slovenija potpisala Europsku povelju i da li je primjenjuje. Na to pitanje ministar Granić se obvezao odgovoriti na idućoj sjednici, napomenuvši kako treba razlikovati Hrvate koji su odlazili raditi u druge države pa tamo ostali živjeti, od onih koji su autohtona manjina u pojedinim državama. Na početku sjednice premijer Zlatko Mateša pozdravio je novog ministra turizma Sergeja Morsana koji se tom prigodom zahvalio na ukazanom povjerenju. (Hina) sšh bn 181638 MET sep 97