RUSIJA, PRAVDA, 13.8.1997.IZBORI U JUGOSLAVIJI

RUSIJA PRAVDA 13. VIII. 1997. Politička rošada u Jugoslaviji i planovi Zapada O političkom stanju u SR Jugoslaviji prije predsjedničkih izbora piše Sergej Maljcev: "(...) Na susretu s vođama srbijanskih parlamentarnih stranaka predsjednik SRJ Milošević obećao je da će izbori koji će se održati 21. rujna biti pošteni i demokratski, te da će u njima sudjelovati međunarodni promatrači. Predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju pozvani su da budu nazočni na izborima. Ipak, vođe dvanaest oporbenih stranaka, među kojima i predsjednik Demokratske partije Zoran Đinđić i predsjednica Građanskog saveza Srbije Vesna Pešić, izjavili su da će bojkotirati glasovanje. Objašnjavaju to time, što Zakon o povećanju broja izbornih mjesta koji je prihvatila srbijanska skupština, ide na ruku samo socijalističkoj stranci na vlasti. No smatra se da je odluka 'dvanaesterice' o nesudjelovanju na izborima donesena zbog toga što oni ne vjeruju u uspjeh. Oporba je izgubila političku snagu otkako je srbijanske vlasti prisilila da priznaju pobjedu njezinih kandidata u 14 najvećih srbijanskih gradova uključujući Beograd na općinskim izborima u jesen prošle godine. Priznanje izbornih rezultata postignuto je nakon ujedinjenja oporbe koja je znala učiniti na vlast snažan pritisak organiziranjem brojnih stalnih prosvjeda u Beogradu i drugim gradovima tijekom više mjeseci. Postupci oporbe dobili su potporu na Zapadu koji je preko domaćih demokrata htio nametnuti SRJ udarnu inačicu tržišnih reforma. Kao što je pokazalo iskustvo država Srednje i Istočne Europe, to je najpouzdaniji način da se zemlja podredi transnacionalnom kapitalu i od nje načini sredstvo za vojno-strateške planove NATO-a. Nu planovi Zapada kako će jesensko-zimska navala oporbe srušiti Miloševića nisu se obistilnili. Vještim potezima, srbijanski predsjednik nije dopustio da dođe do još jedne 'baršunaste revolucije' na Balkanu. Dapače, među oporbenim vođama došlo je do rascjepa zbog osobnih ambicija. Miloševićev izbor na dužnost predsjednika SRJ čini ga manje ranjivim na pritiske oporbe i omogućuje mu da utječe na politički život obiju saveznih republika. U ovakvoj situaciji Zapad se samo može nadati u uspjeh oporbe na jesenskom glasovanju u Srbiji i predsjedničkim izborima u Crnoj Gori koji se održavaju u isto vrijeme. Čimbenikom koji ide u korist oporbe NATO-ovci smatraju sve teže gospodarsko stanje u SRJ koje je posljedica raspada bivše Jugoslavije, nedavnog građanskog rata i međunarodnih sankcija. Zapad i danas onemogućuje obnovu međunarodnih gospodarskih i političkih veza SRJ, potiče napetosti između bivših jugoslavenskih republika zahvaljujući t. zv. 'lovu na ratne zločince' i poticanju separatističkih pothvata vodstva etničkih Albanaca u srpskoj pokrajini Kosovu. Naravno, sve poteškoće u untarnjem i vanjskom životu SRJ, Zapad i odani mu srbijanski oporbeni vođe nastoje pripisati socijalističkoj vladavini. Uoči izbora 21. IX. predstavnici Europske Unije i NATO-a uvjeravaju Srbe da je izlaz savezne države iz krize u predaji vrhovne vlasti vođama prozapadne oporbe. Nu srpski narod koji ima jaku povijesnu tradiciju borbe za slobodu i neovisnost shvaća da nema lakog puta za postizanje stabilnosti i procvata. Teško da će Srbi zanemariti žalosne primjere vođa ruskih, albanskih i drugih 'demokrata'. Nadamo se da će pravilno izabrati." 140221 MET aug 97