ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić u petak je u ime hrvatske Vlade uputio Vijeću sigurnosti UN-a pismo kojim se obrazlažu stajališta Hrvatske u svezi s
mandatom UNTAES-a.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih
poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić u petak je u ime hrvatske
Vlade uputio Vijeću sigurnosti UN-a pismo kojim se obrazlažu
stajališta Hrvatske u svezi s mandatom UNTAES-a. #L#
Pismo, kojem je dodano i Izvješće o provedbi programa mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja, predsjedavajućem Vijeća sigurnosti
ruskom veleposlaniku Sergeju Lavrovu uručio je hrvatski veleposlanik
pri UN-u dr. Ivan Šimonović.
Pismo prenosimo u cijelosti (neslužbeni prijevod s engleskog jezika):
"U svjetlu skorog razmatranja izvješća glavnog tajnika o stanju u
hrvatskom Podunavlju i budućem angažmanu i nazočnosti UN-a na tom
području u Vijeću sigurnosti UN-a, imam čast ovim predstaviti
stajališta Vlade Republike Hrvatske.
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja dostigla je stupanj koji je
konačan i neopoziv. Njezini pozitivni učinci bit će dalekosežni za
teritorijalni integritet Republike Hrvatske, ali također i za ukupni
mirovni proces i stabilnost na širem području. Njezini rezultati, koji
su još prije nekoliko mjeseci izgledali nesigurnima, sada su potvrdili
da je politička opcija da se mirnim sredstvima postigne reintegracija
posljednjeg dijela hrvatskog teritorija bila u potpunosti opravdana i
kao takva je od povijesnog značaja.
Pri tome je suradnja međunarodne zajednice i uloga UNTAES-a, usprkos
povremenim preprekama, bila presudna za uspjeh misije UN-a. Mi
izražavamo zahvalnost Prijelaznom upravitelju veleposlaniku Jacquesu
Paulu Kleinu i njegovim brojnim suradnicima - i hrabrome vojnom i
predanome civilnom osoblju. Uspjeh ove misije, u ispunjenju mandata
koji joj je povjerilo Vijeće sigurnosti, također će poslužiti širim
ciljevima i interesima UN-a.
Vojna komponenta UNTAES-a na čelu s belgijskim generalima Josefom
Schoupsom i Willyjem Hansetom također zaslužuje najvišu pohvalu i
posebno priznanje. Najvažnija zadaća vojne komponente, čiji se mandat
navodi u članku 10.a rezolucije 1037 (1996), bila je razvojačenje
područja. Kao preduvjet za sva ostala nastojanja, ta zadaća uspješno
je dovršena 19. lipnja 1996. Civilna komponenta UNTAES-a, čiji se
mandat navodi u članku 11. rezolucije 1037 (1996.), okončala je većinu
svojih zadaća na vrijeme i s visokom učinkovitošću, a kad je bilo
potrebno pomagale su joj relevantne hrvatske vlasti.
Dopustite mi, u tom smislu, Ekselencijo, da ponovim samo najvažnije
doprinose kojima je hrvatska Vlada pomogla u tim dostignućima. Pismo
namjere (S/1997/27), koje je bilo kritično u procesu, stvorilo je
potrebne uvjete za uspješno održavanje izbora. Njihovo odvijanje
ocijenjeno je kao pošteno i demokratsko od međunarodnih promatrača,
uključujući i Vijeće sigurnosti. Njihovi rezultati pokazali su se
pozitivnima za politički proces u području. Stvaranje i uspostava
izabranih lokalnih vlasti dovršeni su prema planu. Hrvatski
predsjednik i Vlada zatim su imenovali srpske predstavnike u
Županijski dom Parlamenta, i pet pomoćnika ministara u pet važnih
vladinih ministarstava.
Također je postignut i napredak na području reintegracije u
pravosudni i trgovinski sustav: javna poduzeća reintegriraju svoje
podružnice s tog područja i zapošljavanju stotine lokalnih stanovnika;
od 1. lipnja hrvatsko se zakonodavstvo primjenjuje na cijelom
području. Školski sustav također je integriran, uz posebne predmete
namijenjene srpskoj zajednici. Hrvatska valuta također je u potpunosti
uvedena u platni sustav i trgovinu. Domovnice su izdane za više od
140.000 ljudi. Broj dodijeljenih dokumenata je iznad svih očekivanja,
i, prema stajalištu Vlade, taj bi broj trebao biti primarno mjerilo
uspjeha UNTAES-ova mandata i najbolji odraz namjera hrvatske Vlade u
zaštiti njezinih građana, među kojima su oni koji su sudjelovali u
oružanoj pobuni protiv Hrvatske.
Prijelazne policijske snage (TPF) su u potpunosti operativne u
području; Hrvatska je ponudila zaposlenje za 827 srpskih policajaca
unutar TPF-a. Posignut je potpun dogovor o nacionalnom sastavu
policije.
Kao daljnji potez prema onima koji su sudjelovali u oružanoj pobuni
protiv Hrvatske ili njihovim suradnicima, hrvatski predsjednik je u
brojnim prigodama javno ponudio oprost i pomirenje.
Sve su to veliki koraci, dosljedni te povremeno i veći od onog na što
se Vlada obvezala u Temeljnom sporazumu, koji su donijeli velike
promjene u područje i nade za budućnost. Istodobno, stanje gotovo
96.000 nesrpskih prognanika i izbjeglica nakon šest godina patnji,
2.300 nestalih osoba, ekshumacija masovih grobnica i veliki napori za
obnovu također su bili odgovornost hrvatske Vlade, a nešto manje bili
su važni međunarodnoj zajednici.
U skladu sa Sporazumom o procedurama povratka koji su potpisali
Hrvatska, UNTAES i UNHCR, stvoreni su temelji za povratak izbjeglica i
prognanika iz i u hrvatsko Podunavlje i druge dijelove Hrvatske.
Postupak povratka uključit će sve one koji su do sada potvrdili svoju
namjeru, a treba biti organiziran u uvjetima sigurnosti i poštivanja
utvrđene procedure kako bi se izbjegli žalosni događaji iz prošlosti.
Glede dosadašnjeg povratka, ne smije se previdjeti činjenica da je
Hrvatska jedina zemlja ili strana u području koja je na području koje
kontrolira zabilježila pozitivni priljev ljudi koji su protiv nje
sudjelovali u oružanoj pobuni.
U svezi s dosadašnjim očitim uspjehom UNTAES-a i okončanjem najvećih
segmenata njegova mandata, Vlada vjeruje da bi buduća misija UN-a
trebala biti restrukturirana uzimajući u obzir nove realnosti. Vojna
komponenta UNTAES-a trebala bi početi postupni proces povlačenja od
16. srpnja, a dovršiti ga u razumno kratkom razdoblju.
Civilna komponenta Misije trebala bi postupno smanjivati svoje
izvršne ovlasti i prenijeti ih na izabrane vlasti. To traži značajno
restrukturiranje, a glavna zadaća bila bi usmjeravanje na izgradnju
povjerenja i gospodarsku pomoć. Prijelazni upravitelj u brojnim je
prigodama naglašavao značaj toga kao ključ uspjeha misije. Buduća
civilna komponenta mogla bi također pružiti pomoć novoizabranim
tijelima lokalne vlasti, nadzirati i pomagati u povratku prognanika,
te nadgledati stanje ljudskih prava u području.
Misija koja bi uslijedila trebala bi također olakšati postavljanje
promatračke misije OESS-a u Hrvatskoj. Ova posljednja trebala bi biti
proširena i pojačana što je moguće prije kako bi u potpunosti preuzela
ulogu nadzora u regiji 15. siječnja 1998., kada istječe mandat UN-a u
području. Pregovori s OESS-om u tom se smislu nastavljaju i moja Vlada
očekuje da će se uspješno završiti do kraja lipnja 1997.
Moja je Vlada na svojoj sjednici 12. lipnja donijela odluku da bi
mandat UNTAES-a u svojem sadašnjem obliku trebao biti zaključen do 15.
srpnja 1997.
Hrvatska se slaže s budućom ograničenom i promijenjenom nazočnošću
UN-a u hrvatskom Podunavlju kao što je to predviđeno u Temeljnom
sporazumu i rezolucijama 1037 (1996) i 1079 (1996). Mandat misije koja
bi uslijedila trebao bi uključiti završetak prijenosa izvršnih ovlasti
s Prijelazne uprave na legalno izbrana tijela odmah nakon 15. srpnja.
Vlada pridaje veliku važnost pravodobnom, potpunom i nesmetanom
djelovanju izabranih lokalnih vlasti u području. Okončanje procesa
reintegracije moglo bi biti najbolje postignuto poštivanjem
demokratske volje naroda u području i davanjem povjerenja odlukama
njihovih izabranih tijela.
Ponovno ističući naše povjerenje i pozitivne ocjene rezultata procesa
reintegracije, koji je od vitalnoga nacionalnog ali i širega
međunarodnog interesa Hrvatske, u ime Vlade Republike Hrvatske želim
izraziti naša očekivanja da će ova stajališta biti u potpunosti
poštivana u nadolazećim raspravama u Vijeću sigurnosti".
(Hina) maš sb
131832 MET jun 97
(Hina) maš sb